ScenaKultura

Crtice iz povijesti: Ivana Brlić-Mažuranić

Ivana Brlić-Mažuranić prva je žena koja je primljena u Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti (kao dopisni član), a dva puta nominirana je za Nobelovu nagradu za književnost – 1931. i 1938. godine.

Hrvatska spisateljica, koja je i svjetsku slavu stekla pričama za djecu, Ivana Brlić- Mažuranić rođena je 18. travnja 1874. godine u Ogulinu. Podrijetlom je iz poznate obitelji – djed joj je bio  hrvatski ban Ivan Mažuranić, a baka sestra preporoditelja Dimitrija Demetra.

Školovala se privatno i stekla izvrsnu naobrazbu, između ostalog i u poznavanju stranih jezika, pa su joj i neki od prvih književnih pokušaja na francuskome. Nakon udaje za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića preselila se u Brod na Savi (današnji Slavonski Brod) gdje se posvetila obrazovanju i književnom radu. Iako je počela pisati vrlo rano prvi radovi su joj objavljeni tek početkom 20. stoljeća. Nakon nekoliko relativno nezapaženih radova 1913. objavljuje roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića koji postiže uspjeh kako kod publike tako i kod kritike. Tri godine kasnije objavljuje zbirku pripovjetki Priče iz davnine koju književni kritičari smatraju njezinim krunskim djelom. Ova bajka ponovo vraća u život izgubljeni svijet pretkršćanskih vjerovanja Hrvata. Likovi poput Kosjenke i Regoča, Stribora, Jaglenca, Rutvice, Palunka, Vjesta, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića i Bjesomara utjelovljenja su ljudskih moralnih osobina i osjećaja, kako vjernosti, ljubavi i dobrostivosti, tako i nestalnosti i slabosti. Osim bajki pisala je i pjesme, pripovijetke, romane, basne, eseje te i članke te se bavila prevodilačkim i redaktorskim radom.

Ivana Brlić-Mažuranić prva je žena koja je primljena u Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti (kao dopisni član), a dva puta nominirana je za Nobelovu nagradu za književnost – 1931. i 1938. godine. Bila je aktivna i u javnom životu podipurući supruga u borbi protiv Khuen-Héderváryjeva režima, zbog čega je dobila zlatnu medalju za svoje djelovanje od biskupa J. J. Strossmayera.

Ivana Brlić-Mažuranić preminula je u Zagrebu 1938. godine. Njezina književna ostavština, rukopisi i korespondencija nalaze se u Arhivu obitelji Brlić u Slavonskom Brodu, u kojem se svake godine održava književna i kulturna manifestacija U svijetu bajki Ivane Brlić-MažuranićOvu neponovljivu književnicu danas se često naziva i hrvatskim Andersenom.

Spomenimo i da je Školska knjiga ustanovila književnu nagradu Ivana Brlić-Mažuranić 1971. radi promicanja književnoga stvaralaštva za djecu i mladež.

Za kraj pročitajte što je o svoj karijeri izjavila sama književnica: “Moja su dosadašnja književna djela malobrojna, a sadržajem i objemom skromna-moj vanjski život pak protekao je mirno, ne izlazeći gotovo nikad iz okvira moje prve i druge obitelji”.

 

Dio si dobrog društva na Lika Clubu, a htio bi kupiti i zanimljive proizvode? Posteri, majice, suveniri, magazini, hrana i kozmetika – u novoj ličkoj web trgovini koja ima preko 300 atraktivnih artikala! Otvori ju na linku PLITVICE SHOP i nešto iz bogatog asortimana naruči na svoju kućnu adresu. Dobrodošao!

 

Komentari

Komentara


Izvor: povijest.hr | Foto: mjesecfantastike

Oznake

Povezane objave

Back to top button
Close