Svi znaju da je trobojnica crven-bijeli-plavi jedan od državnih simbola Republike Hrvatske. Ali zašto je odabrana baš takva zastava? Kada bacimo oko na državne zastave zemalja Europe, vidjet ćemo da su one također trobojnice.
Prve trobojnice nastale su u drugoj polovici 16. st., kao simbol slobode, republikanizma i/ili revolucije. Njima su se služili nizozemski republikanski pobunjenici protiv vlasti španjolske krune. Iduća slavna trobojnica uvedena je povodom Francuske revolucije 1789., a zatim se proširila na francuske klijentske države u Italiji i Švicarskoj. Idući događaj kojom su popularizirane trobojnice bio je val revolucija koji je 1848. i 1849. zahvatio gotovo čitavu Europu (iako su pojedine trobojnice – poput njemačke – nastale već ranije u 19. stoljeću).
U tom je okruženju nastala i prva hrvatska trobojnica. Dotad, naime, nije postojalo nešto što se može označiti kao hrvatska nacionalna zastava, već samo grbovi pojedinih hrvatskih zemalja. Prema tradiciji, hrvatska trobojnica povezana je s banom Jelačićem, na čijoj su instalacijskoj zastavi istaknute boje plava, bijela i crvena. Ta se zastava danas čuva u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu. Takva trobojnica, s grbom Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije ili bez njega, masovno je korištena kao hrvatska nacionalna i državna zastava sve do uvođenja Bachova apsolutizma 1852., kada je zabranjena. Ponovno ju je dozvoljeno isticati sklapanjem Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. godine. Trobojnica s grbom Trojedne kraljevine i krunom Sv. Stjepana ostala je u upotrebi sve do sloma Austro-Ugarske, nakon čega ju je nakratko zamijenila crvenobijeloplava trobojnica bez ikakvog znakovlja. Takvu se trobojnicu nije smjelo isticati u vrijeme Kraljevine SHS/Jugoslavije sve do stvaranja Banovine Hrvatske 1939. godine. Otad su sve državne zastave Hrvatske, iako su se mijenjali simboli na njima, uvijek imale crvenobijeloplavu pozadinu.
Izvor: povijest.hr | Foto: petir.eu
Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.
Hrvatski
English