Novac

Arhivanalitika predlaže šest brzinskih prijedloga protiv krize

Osmišljavanje proturecesijskih mjera trajat će neko vrijeme i ovisit će o intenzitetu koronakrize u sljedeća 3-4 tjedna. Međutim kratkoročni negativni učinci već su predvidivi, pa je veoma važno da Vlada bude, kako se to kod nas kaže, “proaktivna”. Neki drugi bi rekli da treba biti “ispred krivulje” jer to je jedini način za upravljanje procesima, piše arhivanalitika.hr.


Za početak nameću se tri konkretne mjere i još tri koje treba što prije pripremiti i po potrebi aktivirati.

Prva mjera: javno obećanje Vlade da odustaje od novih državnih rashoda poput plaćanja za povratak iseljenih, uz jednako jasno javno obećanje da se neće ponoviti dramatične pogreške iz 2009. kada su u srcu krize povećani porezi radi čuvanja državnih izdataka i puštanja privatnog sektora niz vodu. Puno je važnije, ali i lakše, zadržati ljude u zemlji da ne odu u uvjetima krize, nego privući otišle da se vrate. Vjerodostojno obećanje ove vrste imalo bi pozitivan utjecaj na očekivanja, a ona su u ovakvim situacijama veoma važna. Ova je mjera je nužan uvjet za uspjeh ostalih mjera.

Druga mjera: predlaže obustavu uplata akontacija poreza na dobit nakon uplata poreza za 2019. Treba obustaviti uplate akontacija od 4. ili 5. mjeseca 2020., do daljnjega. Razlozi su sljedeći:

a) Akontacije su ionako kredit poduzetnika državi, pa nema smisla da poduzetnici kreditiraju državu, osobito u ovakvoj situaciji.

b) Treba očekivati da će dobit poduzetnika pasti u ovoj godini, pa zašto uzimati novac koji ne pripada državi ili komplicirati s uobičajeno zamornim zahtjevima za reviziju akontacija kojima porezna uprava sporo izlazi ususret i nepotrebno opterećuje službenike porezne uprave.

c) S gledišta računa države suštinski efekt ravan je nuli. Obustava akontacija utječe samo na cash flow proračuna koji će se lako “peglati”. Država će uprihoditi stvaran porez na dobit 2020. kada stvarno dospije po obračunu (u travnju 2021.), a nedostajući cash flow u međuvremenu bez problema će se financirati izdavanjem trezorskih zapisa (manje od 1mlrd HRK dodatno na mjesec). Država ih ionako može plasirati gotovo bez troška – po kamatnim stopama blizu nule, ali uz uvjet broj šest koji je objašnjen na kraju teksta.

Poduzetnicima će tako ostati na raspolaganju više sredstava za premoštenje eventualnog kriznog “praznog hoda”, čime će se umanjiti pritisak na otpuštanje radnika. U teoriji, oni bi se mogli zadužiti kod banaka proporcionalno potraživanju koje imaju od države, no mnoge teorije ne vrijede kad kriza snažno udara. Možemo se samo nadati da više nikome nikada neće pasti na pamet uvesti tako nepravedan fiskalni instrument kao što su akontacije poreza na dobit (jer se porez ne može platiti na nepostojeću osnovicu koju si je zamislio neki državni službenik prema formuli koju je smislio drugi).

Treća mjera: hrvatsko tržište kapitala nikada se nije oporavilo nakon krize 2008./09. Unatoč tome, neki politički mudrijaši uveli su porez na kapitalnu dobit «u ime pravednosti». Mali ulagači otjerani su s tržišta. Likvidnost je pala. Trgovanje i prikupljanje kapitala predvidivo je zamrlo, a dodatni udarac stigao je proteklih dana kada je tržišni egzodus bio masovan. Zagrebačka burza pretvorena je u igračku za uzak krug znanaca i eksperata. Tržište kapitala treba rehabilitirati, omasoviti i pripremiti za sljedeći ciklus kako bi prikupljanje vlasničkog kapitala postalo svakodnevni način financiranja rastućih hrvatskih poduzeća. Porez na kapitalnu dobit beznačajan je prihod proračuna, a njegovo administriranje je skupo. Porez na kapitalnu dobit treba trenutačno ukinuti i ne treba mu se vraćati najmanje 10 godina, dok hrvatska poduzeća kapitalno ne ojačaju tako da budu međunarodno konkurentna.

Niti jedna od predloženih mjera neće imati negativan utjecaj na prihode državnog proračuna! (Mjera broj 2 utječe samo na cash flow, no ne i na prihode i rashode dok je god kamatna stopa na trezorske zapise oko 0%).

Međutim, u krizi se treba pripremiti na značajnija rasterećenja, najbolje troškova rada (doprinosa).

Četvrta mjera čije detalje treba brzo pripremati: privremena obustava uplata dijela socijalnih doprinosa najviše će utjecati na poduzeća s relativno većim brojem zaposlenih i značajnijim udjelom troška rada u ukupnim troškovima. Takvom mjerom umanjit će se vjerojatnost otpuštanja, premda treba biti svjestan da će u uvjetima snažne krize, ako nastupi, u što još uvijek ne možemo biti sigurni, otpuštanja biti.

Zbog toga peta mjera:  Vlada treba pripremiti sigurnosnu mrežu za nezaposlene. Ukupne naknade za nezaposlene prirodno će se povećati (jer će rasti broj nezaposlenih), no pored toga treba sve pripremiti za izvedbu programa za prekvalifikaciju nezaposlenih. Sredstva EU fondova treba maksimalno usmjeriti u financiranje takvih programa, koji za korisnike trebaju biti besplatni i masovni. Veoma je važno da ljudi uče dok nemaju posla i primaju naknadu, jer time ostaju aktivni i osjećaju neku perspektivu.

Šesta mjera: prevencija financijske krize. Jasno da će mjere 4 i 5, uz prirodno smanjenje prihoda proračuna u krizi, djelovati na povećanje deficita proračuna. U krizi je to očekivano i dobrodošlo, sve dok širenje deficita ne poremeti prinos na državne obveznice i zdravu strukturu državnih rashoda. Vlada se stoga treba pripremiti za vođenje ukupne fiskalne politike u krizi prema sljedećim načelima:

a) Ubrzati povlačenje EU fondova i realizaciju investicijskih projekata koji se financiraju iz tih izvora.

b) Investicije i socijalni izdaci zadnje su stavke koje se diraju ako nastupi jaka kriza zbog koje je nužno rezati rashode.

c) Rashode treba rezati ako se fiskalni deficit proširi toliko da zaprijeti skok troškova financiranja države (jer takav se skok, kakvog smo imali 2009., osim negativnog učinka na proračun, prelijevanja na sve kamatne stope i ostale troškove u zemlji).

d) Prve stavke na kojima treba tražiti uštede radi izbjegavanja skoka kamatnih stopa su materijalni troškovi i plaće u sektoru opće države.

Donosi arhivanalitika.hr.

 

Foto: Pixabay

likaclub icon Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.


Oznake
Back to top button
Close