Zdravlje

8 izuma koji su promijenili medicinu

Danas uživamo u trenutku razvoja medicine kada za sve postoji lijek ili barem način koji će nam se olakšati život s kroničnom bolešću.


Ako još i ne postoji lijek ili inovacija koja će pomoći u životu, niz stručnjaka i znanstvenika rade na razvoju istog. Ne tako davno, stanje u medicini nije bilo takvo, a zadnja dva stoljeća bila su ključna u razvoju raznih zdravstvenih izuma u kojima danas uživamo.

1. Mikroskop

Mikroskop je izum kojeg danas možemo naći i u osnovnim školama, no za medicinu, farmaciju i kemiju – ova je naprava nepobitno važna. Izumio ju je Nizozemac Zacharius Jahnnssen koji se bavio brušenjem leća. On je koristio dvije leće koje su međusobno bile udaljene, dok je 1670. Anton van Leeuwenhoek, također Nizozemac i znanstvenik, poboljšao Jahnnessenovu ideju te razvio 500 mikroskopa. Danas se on naziva i ocem mikrobiologije jer je, osim utjecaja na razvoj mikroskopa, također prvi dokumentirao izgled mišića, tkiva, bakterija i krvi preko mikroskopa.

2. Stetoskop

Kao što ne možemo zamisliti operaciju bez anestezije, ne možemo ni zamisliti doktora bez stetoskopa oko vrata niti pregled koji ne uključuje stetoskop. 1816. René Laennec izumio ga je dok je radio u bolnici Necker u Francuskoj, a pomaže u slušanju rada i ritma srca, kao i rada pluća. Do tada, praksa je bila da se prisloni uho na tijelo pacijenta ili se opipa rukom, a kada se Laennec susreo s pacijenticom kod koje to nije bilo moguće, iskoristio je svoje osnovno znanje o akustici koju je imao kao flautaš o prijenosu zvuka s jednog kraja štapa drveta na drugi. Odmah je zarolao komad papira te tako poslušao srce pacijentice i shvatio da nikada bolje nije čuo rad srca.

Nakon toga, sam je izradio drveni cilindar, odnosno stetoskop koji je bio 25 centimetara dug te 2.5 centimetara širok. “Moderni” je stetoskop razvio Arthur Leared, dok ga je za masovnu proizvodnju usavršio George Cammann već 1852. godine.

3. Anestezija

Možete li zamisliti operaciju bez anestezije? Vjerujemo da ni ne želite, no do sredine 1880-ih operacije su se izvodile na “budno”, a pacijentu se tek stavljao komad drveta ili komad drugog čvrstog materijala u usta kako osoba ne bi vrištala. Sve do 1930-ih anestezija se nije stalno koristila tijekom operacija, već su različiti doktori koristili različita sredstva kako bi umirili svoje pacijente, poput kokaina i kloroforma. Kloroform se prestao koristiti zbog velike smrtnosti, dok se kokain zbog, pogađate, stvaranja ovisnosti.

Prvu dokumentiranu operaciju pod utjecajem anestezije proveo je Crawford W. Long 1842. godine, no o uspješnosti te operacije nije pisao sve do 1849. Najpoznatiji anestetik u to je vrijeme bio eter, te iako se o njegovom utjecaju na odumiranje živaca znalo čak od 8. stoljeća, on se samo koristio u rekreativne svrhe.

4. Rendgen

Rendgenske zrake, poznate kao i x-zrake otkrivene su sasvim slučajno. Naime, njemački fizičar Wilhelm Conrad Röntgen se 1895. se “igrao” katodnim zrakama koje se danas koriste u različitim svakodnevnim proizvodima, poput televizije. Tada je primjetio da komad kartona, koji je bio prekriven barij-platinocijanidom svijetli u kontaktu s katodnim zrakama.

Ovaj je fenomen nazvao X- radijacija pošto u tom trenu nije bio siguran zbog čega je došlo do ove reakcije. Sljedeća je dva tjedna radio na različitim teorijama zbog čega je došlo do reakcije, a na kraju je “uslikao” prvu rendgensku fotografiju ruke svoje žene.

Prije nego što je uspio “uslikati” ruku svoje žene, svoje je teorije pokušao dokazati tako da je različite predmete stavljao u domet katodnih zraka te je u jednom trenu vidio sliku svojeg kostura na podlozi od barij-platinocijanida. Za ovaj je izum, Röntgen je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1901. godine.

Danas, X zrake se koriste vrlo često u medicini, kod dijagnosticiranja bolesti zubi, kao i radioterapiji za zaustavljanje razvoja kancerogenih stanica.

5. Elektrostimulator srca – pacemaker

Pacemaker je uređaj koji je dosada spasio milijune i milijune osoba, a razvoj uređaja je započeo u 20-im i 30-im godinama 20. stoljeća. 1926. doktor Mark C. Lidwill i fizičar Edgar H. Booth iz Sydneya počeli su za izradom stroja koji je 1928. godine oživio novorođenče u jednoj bolnici u Sydneyu.

Nakon njih, američki je psiholog Albert Hyman razvio sličan stroj, no o njemu nije objavio nikakve podatke jer je mislio da će ga javnost osuditi za oživljavanje mrtvih. Važno ime za razvoj je Paul Zoll koji je 1952. počeo raditi na vanjskom pacemakeru koji bi srce mogao oživjeti i bez operacije i koji će regulirati nepravilan rad srca.

Danas razlikujemo elektrosimulatore srca koji mogu biti jednokomorni, dvokomorni i trokomorni, te mogu biti trajni i privremeni – ovisno o bolesti srca samog pacijenta. Nakon ugradnje pacemakera, pacijenti mogu normalno nastaviti živjeti, a uređaj kod svake nepravilnosti rada srca, reagira. Baterija traje i do 20 godina, a mogu se čak puniti i preko kože.

6. Protetika

S protetikom se upoznajemo već kao djeca kad gledamo Petra Pana, odnosno kad se upoznamo s likom Kapetana Kuke – koji je umjesto šake imao – kuku. No, od svijeta Petra Pana do danas, proteze se svakim danom čine sve boljim i prilagodljivijim osobama koje ih trebaju, do te mjere da se sada razvijaju od lakših i mekših materijala do toga da se spajaju mišićnim signalima koji često ostaju neoštećeni nakon amputacije.

Osim toga, u zadnje je vrijeme veliki utjecaj na razvoj protetike imalo i sve poznatije 3D printanje, koje omogućuju da se isprinta ud po mjeri pacijenta te da joj savršeno pristaje.

7. Slušani aparatići

Za razliku od protetike koja se u svojim raznim formama koristila kroz prošlost, slušni je aparatić razvio Miller Reese Hutchinson 1899. godine. Prvi slušni aparatić, takozvani Akouphone, se sastojao od karbonskog mikrofona, baterije i slušnog aparata te je bio toliko velik da se morao postavljati na stol. Hutchinsonova je tvrtka nekoliko godina kasnije razvila prvi prijenosni slušni aparatić – no ni on nije bio onakav kakvog ga danas znamo. Prvi prijenosni slušni aparatići bili su vrlo nezgrapni, a zvuk je često bio nekvalitetan.

Danas pak slušni aparati mogu biti toliko mali da ih se niti ne vidi, a modeli se razlikuju i prema mjestu gdje je nastalo ili se razvilo oštećenje sluha. Ovaj izum svakodnevno omogućava milijunima ljudi da na bolji način percipiraju svijet.

8. Kontracepcijske tablete

Važnost kontracepcije i zaštite prepoznata je još tisuću godina prije Krista, kada su Egipćani koristili med i lišće bagrema kako bi se zaštitili od neplanirane trudnoće. U Europi su dugo takvi pokreti bili prozvani negativnima od strane katoličke crkve, dok je problem neželjene trudnoće i visoke smrtnosti rodilja prepoznat tek krajem 19. stoljeća, odnosno početkom 20, a čak je tek 1930-ih u Sjedinjenim Američkim Državama dopušteno savjetovati pacijente o zaštiti.

Zbog toga su tek 1950-ih predstavljene javnosti prve kontracepcijske tablete, a za njih su zaslužni Gregory Pincus i John Rock, a tablete su tek 1960-ih postale dostupne. Od tada, kontracepcijske se tablete koriste i za regulaciju hormona te pomažu u regulaciji menstrualnih ciklusa, a polako se pobijaju i svi mitovi vezani uz kontracepciju.

Vrijedno je spomenuti da smo kroz ova dva stoljeća razvili cjepiva protiv različitih virusa, infekcija i bolesti, od kojih su većina smrotnosne ili uzrokuju vrlo teške bolesti, te aspirin, lijek koji je 1899. godine razvio Felix Hoffman, a koji je sada najrašireniji lijek na svijetu. Također, vrlo je važno ime Karl Landsteiner – osoba koja je razvila sustav razlikovanja krvnih grupa ABO, bez kojih ne bi transfuzija krvi bila organizirana kao sada, te je zbog toga dobio i Nobelovu nagradu 1930. godine.


 

Tekst: ordinacija.hr


Čuo si za metaverzum i virtualnu stvarnost, ali ne znaš o čemu se radi? Sve o tim temama možeš pročitati na ovom linku.

Voliš Plitvice ali ne možeš doći u razgledavanje? Informiraj se o turističkim temama klikom ovdje.

 

Komentari

Komentara

Oznake

Povezane objave

Back to top button
Close