ZnanostKarijeraIzdvojeno

30 GODINA HGSS STANICE GOSPIĆ Znanstveni članak dr. sc. Anite Bušljete Tonković najavljuje monografiju koja će uskoro biti predstavljena javnosti

Analiza uloge gorskog spašavatelja kroz koncept društva rizika: studija slučaja HGSS Stanice Gospić“ naziv je znanstvenog članka koji je dr. sc. Anita Bušljeta Tonković objavila u 58. broju časopisa Sociologija i prostor.


Ideja o istraživanju uloge gorskih spašavatelja u suvremenom hrvatskom društvu na svojevrsnoj mikrorazini, to jest kroz povijest nastanka i djelovanja HGSS Stanice Gospić nastala je 2019. godine, u trenutku obilježavanja tridesete obljetnice osnutka Stanice. Naime, pročelnik Stanice Josip Brozičević, zajedno s tajnikom Milom Milkovićem imali su ideju široj javnosti približiti tridesetogodišnji rad Stanice. Tijekom obilježavanja te obljetnice, u rujnu 2019. nastala je ideja o publikaciji koja bi ostavila nešto dublji trag.

Obzirom da je Institut Ivo Pilar tijekom proteklih četrnaest godina, koliko djeluje Područni centar Gospić objavio nekoliko zbornika i monografija vezanih uz lički prostor, odnosno povijest, razvoj i identitet Like – valja istaknuti zbornike „Identitet Lika: korijeni i razvitak“, „Koga (p)održava održivi razvoj?“ i monografije „Gospić: grad, ljudi, identitet“, „Lička i senjska građanska društva“ te monografiju „Održivi razvoj Središnje Like“ – donesena je odluka o suradnji HGSS Stanice Gospić i Instituta Pilar.

Monografija, koja se trenutno nalazi u procesu objave, javnosti će biti predstavljana na proljeće, odnosno u trenutku povoljnijih epidemioloških prilika. Ulogu najave i predpromocije monografije preuzeo je tekst koji je dr. sc. Anita Bušljeta Tonković objavila u 58 broju časopisa Sociologija i prostor. Radi se o tekstu koji predstavlja svojevrstan sažetak provedenog istraživanja za potrebe monografije. Potrebno je reći kako je u ovom tekstu predstavljen manji dio sadržaja monografije, u čiju će tematiku čitatelji imati priliku uskoro uroniti. U tom smislu tekst autorice Bušljeta Tonković govori o sociološkom viđenju, odnosno analizira ulogu gorskog spašavatelja kroz sociološki koncept društva rizika.

Rizik s kojim se nose lički HGSS-ovci najprije je vidljiv ako u obzir uzmemo prostor na kojem djeluju – „odgovorni su za spašavanje na području Ličko-senjske županije i posebno planine Velebit te na području Plješivice, Kapele i Ličkog Sredogorja, što im daje jednu od ključnih uloga u spašavanju u ovom dijelu Hrvatske“.

Autorica teksta polazi od tri osnovna koncepta, odnosno društvena fenomena koja obilježavaju djelovanje gorskih službi spašavanja diljem svijeta: rizik, volontiranje i solidarnost. Navodi i tri ključna aktera koja se nadopunjuju kod potražnih i akcija spašavanja: spašavatelja, koji ima specijalizirana znanja i vještine, vrhunsku opremu i potražnog pas.

Ovdje ćemo donijeti ključne momente teksta, odnosno zaključke do kojih je dr. sc. Bušljeta Tonković došla tijekom istraživanja.

Djelovanju u kontekstu društva rizika jača povjerenje među gorskim spašavateljima. Ono se gradi postupno, kroz usvajanje znanja, vještina te kroz interakciju i suradnju. Na tim temeljima onda nastaje i specifičan oblik prijateljstva. Solidarnost je razvijena unutar Gorske službe i između samih Stanica. Solidarnost prema članovima lokalne zajednice, osim kroz potražne i akcije spašavanja, vidljiva je kroz humanitarne akcije koje gorski spašavatelji provode ili se na njih odazivaju.

Volontiranje gorski spašavatelji vezuju uz prijateljstvo i obvezu pomaganja drugima. Obzirom da vrijeme koje provode u ulozi gorskih spašavatelja premašuje okvire volonterskog rada, njihova aktivnost predstavlja svojevrstan hibrid između volontiranja i određenog stila života, a pojam volontiranja najčešće zamjenjuju pojmovima služenja i dobrovoljstva.

Prihvaćanje rizika, jačanje solidarnosti, služenje zajednici i dobrovoljstvo kod pripadnika Stanice dovode do osjećaja ponosa, koji nastaje kao konačan rezultat akcija, a taj je ponos sličan onome vojničkom.
Obitelji gorskih spašavatelja, zbog njihova aktivnog sudjelovanje u Gorskoj službi, osjećaju strah i neizvjesnosti, naviknuti su na odricanje i kompromis, ali jednako tako osjećaju ponos i pružaju potporu članu obitelji koji je gorski spašavatelj.

Zaključak istraživanja ukratko daje naslutiti da Gorska služba upotpunjuje spašavatelja na osobnom planu i posebno kao stručnjaka, a on istodobno obogaćuje stanicu kojoj pripada. Dodatno, gorski spašavatelji shvaćaju članstvo u HGSS-u kao dio identiteta, to jest članstvo u HGSS-u vide kao poziv za služenje drugome i cjelokupnoj zajednici. Navedeno je posebno vidljivo ako u obzir uzmemo kriznu situaciju u kojoj su se dio Hrvatske pogođen potresom našao krajem 2020. godine, a u kojoj su službe poput HGSS-a imale jednu od ključnih uloga, navodi doc. dr. sc. Anita Bušljeta Tonković.

Želiš se uključiti u našu zajednicu i svakodnevno primati poruke s terena te se družiti s Ličankama i Ličanima? Ili si naš/a iz Ličko-senjske, pa odmah postaješ dio dobrog društva? :) Uključi se u Viber zajednicu klikom na linku Lika Club | Najčitanije 🔥

 

Komentari

Komentara


Foto: HGSS Stanica Gospić / Facebook

Oznake

Povezane objave

Back to top button
Close