14. studeni – Svjetski dan šećerne bolesti

Svjetski dan šećerne bolesti – World Diabetes Day (WDD) najveća je kampanja podizanja svijesti o šećernoj bolesti u svijetu koja se svake godine obilježava 14. studenog. Međunarodna dijabetička Federacija (International Diabetes Federation, IDF) i Svjetska zdravstvena organizacija pokrenule su ovu kampanju još 1991. godine kao odgovor na sve izraženiji, rastući problem šećerne bolesti i opterećenja koje ona predstavlja na pojedince, njihove bližnje i društvo u cjelini.

Tema Svjetskog dana šećerne bolesti 2016. je „Pogledaj dijabetes u oči“, a aktivnosti i prigodni materijali posvećeni su promicanju važnosti ranog otkrivanja šećerne bolesti u cilju rane dijagnoze i liječenja te smanjenja rizika razvoja teških komplikacija.

Glavne poruke ovogodišnjeg Svjetskog dana šećerne bolesti su:

Rano otkrivanje šećerne bolesti važno je za smanjenje rizika razvoja komplikacija i lakši tijek bolesti.
Rano otkrivanje komplikacija šećerne bolesti je neizostavni dio skrbi svih osoba sa šećernom bolesti (bez obzira na tip bolesti).

Odredite svoj rizik za obolijevanje od šećerne bolesti tipa 2, provjerite vrijednosti šećera u krvi, a ako ste osoba s već dijagnosticiranom šećernom bolešću, svakako obavite pregled da se ustanovi jesu li se neke od komplikacija već razvile i kako ih možete spriječiti ili odgoditi.

Prema podacima registra CroDiab, u Republici Hrvatskoj je 2015. g. bilo više od 260.000 odraslih osoba sa šećernom bolešću, no uz procjene da i do 40 % bolesnika nije otkriveno, ukupan broj oboljelih procjenjuje se na više od 400.000. Najčešći je oblik bolesti tip 2 dijabetesa od kojeg boluje 90-92 % osoba sa šećernom bolešću, dok je bolesnika s tipom 1 bolesti 7-8 %. Bolesnici kojima je bolest dijagnosticirana najčešće ne dosižu ciljeve liječenja, što predstavlja veliki rizik za daljnji razvoj kroničnih komplikacija bolesti. Kvaliteta života kod bolesnika sa šećernom bolešću je smanjena, naročito nakon razvoja kroničnih komplikacija bolesti, a očekivano trajanje života je i do 10 i više godina kraće, ovisno o tipu bolesti, dobi u kojoj je bolest dijagnosticirana, regulaciji i genetskoj predispoziciji pojedinca. Šećerna se bolest također nalazi na sedmom mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti u Republici Hrvatskoj 2014. godine, s 2,62 % udjela u ukupnoj smrtnosti i s prisutnim trendom porasta posljednjih desetljeća.

 

 

---

Izvor: javno-zdravlje.hr