Tech

11 činjenica o NASA-inoj misiji na Pluton

NASA-ini znanstvenici danas su odbrojili posljednjih nekoliko sekundi u misiji na Pluton – misiji čije su plodove konačno, nakon 3463 dana, odnosno oko devet i pol godina, mogli početi uživati. “Ljudi nisu mislili da je to moguće učiniti… ali sve je funkcioniralo besprijekorno u zadnjih devet godina”, rekao je danas Alan Stern, glavni istraživač u projektu Novi horizonti, na presici NASA-e.



Desetljećima je Plutonov sustav bio tek jedan od izvornih devet planetarnih sustava u Sunčevom sustavu. NASA je sada postala prva organizacija koja je došla do tog patuljastog planeta i njegovih mjeseca, piše Business Insider.

Napetost u operativnom centru misije, smještenom na sveučilištu Johns Hopkins, u laboratoriju za primijenjenu fiziku, dosegla je kritičnu točku kad je brojač došao na nulu. Kad je vrijeme iscurilo, NASA-ina svemirska letjelica Novi horizonti bila je na točki najbližoj Plutonu, na nešto više od 12.000 km od površine.

Prava iskušenja tek dolaze

No, Stern i ostatak tima znaju da prava iskušenja tek dolaze. U svom je preletu pokraj Plutona letjelica trebala prikupiti dovoljno znanstvenih podataka da tim bude zauzet do iduće godine. No, zasad se mogu samo nadati da je prelet bio uspješan. Naime, instrumenti na letjelici zauzeti su prikupljanjem što je više podataka pa brod ne može žrtvovati jednu sekundu ne bi li obavijestio stožer o svome statusu. Stoga postoji i mala šansa da nešto nije bilo u redu tijekom preleta.

Više će biti poznato večeras nešto prije 21 sat, kad bi trebali dobiti potvrdu s Novih horizonta o preletu, kako je prošlo, koji su podaci prikupljeni i u kakvom je stanju letjelica. Dakle, još se jedno slavlje priprema za večeras.

Novi horizonti je prva letjelica ikada osmišljena za putovanje do Plutona, a znanstvene informacije koje će prikupiti možda potpuno promijene naša (ionako oskudna) saznanja o ovome malenom ledenom svijetu. Misija Novi horzionti jedinstvena je na mnogo načina, a na brodu se krije i nekoliko tajni. Donosimo vam 11 zapanjujućih činjenica o NASA-inoj epskoj misiji.

1. Lansiranje Novih horizonta drži rekord kao najbrže u povijesti

Dana 19. siječnja 2006. godine NASA je zakvačila letjelicu Novi horizonti na vrh rakete Atlas V i lansirala je u svemir. To je bilo najbrže lansiranje u povijesti – raketa je dosegnula brzinu od oko 58.000 km/h. Samo devet sati nakon lansiranja letjelica je već bila blizu Mjeseca. Astronautima u programu Apollo trebalo je tri dana da stignu do Mjeseca.

2. Kad je misija Novi horizonti pokrenuta, Pluton je još uvijek bio planet

U to se vrijeme među znanstvenicima već raspravljalo o Plutonovu statusu planeta. Naime, svemirski objekt slične veličine, nazvan Eris, otkriven je 2005. godine, a astronomi su morali odlučiti hoće li Eris postati 10. planet ili ćemo napraviti veliku promjenu u našoj definiciji planeta. Sve je okončano time što je osam mjeseci nakon lansiranja Novih horizonta Pluton izgubio status planeta.

3. Iako je letjelica dizajnirana za misiju do Plutona, prva je preletjela i pokraj Jupitera

Godine 2007. Novi horizonti su imali važan susret s Jupiterom. Letjelici je bila potrebna ogromna gravitacija ovog gigantskog planeta kao svojevrsna praćka koja će je pogurati prema Plutonu. Jupiter je uspješno ubrzao Nove horizonte za 14.484 km/h te time skratio putovanje do Plutona za čak tri godine.

4. Novi horizonti prvi su snimili erupciju izvanzemaljskog vulkana

Jedan od Jupiterovih mjeseca, Io, ima više od 400 aktivnih vulkana, što ga čini geološki najaktivnijim i najsušim objektom u Sunčevom sustavu. Kad su se Novi horizonti približavali Jupiteru, snimili su niz fotografija vulkanske aktivnosti na Iou. Nizanjem ovih fotki možemo vidjeti prvi video erupcije izvanzemaljskog vulkana.

5. Sa sobom nosi pepeo Plutonova otkrivača Clydea Tombaugha

Clyde Tombaugh otkrio je ovaj patuljasti planet 1930. godine, a kad je umro, 67 godina kasnije, zatražio je da mu pepeo bude poslan u svemir. NASA je pričvrstila spremnik s dijelom njegova pepela na gornji dio Novih horizonta pa su njegovi posmrtni ostaci sada na putu prema patuljastom planetu koji je otkrio. Tombaughov pepeo jedan je od devet tajnih predmeta na Novim horizontima.

6. Nove horizonte pokreće nuklearno gorivo

Novi horizonti putuju tako daleko od Sunca da se ne mogu osloniti na solarne panele za proizvodnju energije. Umjesto toga, nuklearna baterija pretvara zračenje iz raspadajućeg plutonija u električnu energiju. Procjenjuje se da NASA ima plutonija samo za još nekoliko takvih baterija.

7. Novi horizonti imaju sedam instrumenata na ploči, a dva nose imena iz TV-serije 50-ih

Imena pet od sedam instrumenata na Novih horizontima zapravo su akronim. Neki od njih podsjećaju na poznate nazive, kao što su PEPSSI (Pluto Energetic Particle Spectrometer Science Investigation) i Rex (Radio Science Experiment). Preostala dva zovu se Ralph i Alice. Ralph će pomoći znanstvenicima da prouče geologiju i sastav Plutonove površine, dok Alice istražuje njegovu atmosferu. Ralph i Alice imena su dvoje glavnih likova u seriji iz 1950-ih “The Honeymooners”.

8. Svi instrumenti na Novim horizontima troše vrlo, vrlo malo energije, posebno Ralphova kamera

Unatoč tome što je sastavljena prije više od 10 godina, Ralphova kamera jedna je od najsofisticiranijih ikad napravljenih. Teži oko 10 kg, a potrebna joj je jednaka količina energije kao za malu stolnu svjetiljku! Toliko je snažna da može na površini Plutona snimiti detalje veličine američkog nogometnog igrališta.

9. Letjelica bi mogla biti uništena već i malenim komadom leda

Zbog velike brzine kojom se Novi horizonti sada kreću, mogli bi biti uništeni već i ako ih pogodi komadić leda ili neka krhotina. “Čak i sitne čestice, veličine zrna riže, mogu biti pogubne za letjelicu, jer trenutno leti vrlo brzo”, rekao je Alan Stern.

10. Ako astronomi dobiju zeleno svjetlo, misija se neće zaustaviti na Plutonu

Ako sve prođe dobro s preletom Plutona i ostane im dovoljno goriva, Novi horizonti uputit će se i dalje te istražiti barem još jedan objekt u Sunčevom sustavu, i to u blizini Kuiperova pojasa. Taj se pojas nalazi na samom rubu Sunčevog sustava i 20 je puta veći od pojasa asteroida između Marsa i Jupitera. Astronomi drže da bi u njemu moglo biti dijelova nebeskih objekata zaostalih od formiranja Sunčevog sustava.

11. Prošlo je 26 godina otkad smo zadnji put imali “prvi pogled” na neki planet

Posljednji put se to dogodilo 1989. godine, kad je Voyager proletio pokraj Neptuna. Otad nismo istraživali novi svijet, što znači da upravo svjedočimo stvaranju povijesti.


Tekst: telegram

 

Želiš se uključiti u našu zajednicu i svakodnevno primati poruke s terena te se družiti s Ličankama i Ličanima? Ili si naš/a iz Ličko-senjske, pa odmah postaješ dio dobrog društva? :) Uključi se u Viber zajednicu klikom na linku Lika Club | Najčitanije 🔥

 

Komentari

Komentara

Oznake

Povezane objave

Pročitajte još
Close
Back to top button
Close