Kolumne

Zvona kraljice Katarine

Hercegovina je uvijek lijepa. Ali u proljeće je posebno lijepa. Vozim se jučer popodne, vrijeme je sunčano i već lagano postaje i vruće. Krajolik me podsjeća na Italiju. Kao da se doslovno vozim kroz Toskanu. I shvatim da sam nasmijana od uha do uha. Kao da sam zaljubljena tinejdžerica. Doduše, tinejdžerica odavno nisam, ali zaljubljena.. ma stalno. To ne popušta. Predložila bih svima koji nisu bili u Hercegovini da dođu i to u proljeće. I u jesen, i za Gospojinu, i za Božić…. Ok, moram prestati. Proljeće je svugdje lijepo. Ima međutim jedna posebna pojava u proljeće u Hercegovini. Naime, kaže legenda (a meni je to kao i živa istina) da Hercegovina na poseban način svako proljeće pozdravlja svoju neprežaljenu kraljicu, Katarinu Kotromanić Kosaču.

Katarina je bila supruga pretposljednjeg hrvatskog bosanskog kralja Stjepana Tomaša. Njezin otac je bio herceg Stjepan Vukčić Kosača, vladar srednjovjekovne Hercegovine, po čijoj tituli je Hercegovina i dobila ime. Nakon dolaska Turaka na ova područje, nakon smrti oca i muža, kraljica Katarina je izbjegla u Rim, a posjede prepisala u vlasništvo Svetoj stolici, kao vječni zavjet Bogu da vrati njenu voljenu zemlju u okrilje Crkve. Legenda kaže da svako proljeće, kad se oglase zvona crkve u Rimu gdje je pokopana neprežaljena vladarica, da zemlja Hercegova probuja milijunima malih zvončića, da vrati ljubav divnoj kraljici. Ti mali zvončići su samonikla biljka penjačica, jelo i lijek u Hercegovini, kuke. Kuke su jako slične šparogama, ali tanje i savitljive. Kuke rastu u šumi i u drači, a još odavnina svako proljeće se beru za hranu. Kuke su jestive do kraja svibnja, nakon što postanu drvenaste i stvore male crvene bobice koje su otrovne zbog čega treba biti oprezan. U hercegovini postoji i radnja zvana ‘ići u kuke’. Obično stariji članovi obitelji su oni koji predvode branje kuka, dok mlađe čuvaju od toga da ih možda zmije ne bi ujele, koje znaju izlaziti na sunce već u proljeće. Traženje kuka je zanimljivo, poput neke igrice gdje skupljaš bodove nalazeći kuku po kuku.  Kuke su gorkog okusa, a u Hercegovini se spremaju na razne načine. Ipak, o kukama postoji činjenica o kojoj se, čak i u Hercegovini, jako malo zna. Naime, kuke su odlične u borbi protiv raka. Američki Nacionalni institut za rak je potvrdio da su općenito šparoge najviše na ljestvici testirane hrane po količini glutationa, koji se smatra jednim od najjačih antikancerogena i antioksidansa. Još jedna ljekovita biljka iz Hercegovine. Izgleda da je blažena kraljica znala kako vratiti ljubav svojoj voljenoj zemlji.

U Hercegovini postoji više načina kako se pripremaju kuke: na salatu, na omlet, kao juha i pogača, te kao prilog. Ti su bar ovamo najpoznatiji. Što se tiče salate, svježe kuke se narežu na komadiće dužine 1 cm, doda se rezani mladi luk, zelena salata rezana na prutiće te sol i papar kao i maslinovo ulje i ocat. Moja varijacija na temu je aceto balsamico umjesto octa i meko kuhano jaje na vrh. Salata je odlična.

Što se tiče omleta, pripravlja se tako što se na malo maslinovog ulja preprži sitno sjeckani hercegovački pršut, dodaju se sitno sjeckane kuke i sjeckani mladi luk te, kad ovi omekšaju, dodaju se mućena jaja. Omlet je također odličan.

Kao prilog, kuke se blanširaju te se dodaju na otopljeni maslac i sjeckani bijeli luk, dok se pogača pravi slično kao talijanska calcona, odnosno zatvorena pizza, samo što se u pogau stavlja omlet od jaja, sjeckane kuke i listići pršuta, prekrije tijestom, i opet isto na vrh, samo ovaj put svježe mućena jaja. Što se tiče juhe, može se pripremiti kao krem juha ili kao varivo.

Izgleda da je Hercegova zemlja puna raznih bogatstava, što prirodnih, što ljekovitih. Doduše potrebno je samo malo zagrebati po površini i vidjeti koliko smo obdareni, ponekad mi se čini, vanzemaljskim dobrima. Sretna sam što sam rođena ovdje, u ljubljenoj zemlji Hercegovoj.

Iz kraljevske Hercegovine, s ljubavlju!

 

 

Foto: Danijela Marić-privatna zbirka

likaclub icon Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.


Oznake
Back to top button
Close