Zašto u Hrvatskoj umire e-knjiga

Nedavno istraživanje agencije GfK potvrdilo je trend pada čitalačkih navika u našoj zemlji. Činjenica da tiskane knjige čita tek polovica građana djelomično se može pripisati nepovoljnim ekonomskim uvjetima, no što je s često jeftinijim elektroničkim knjigama, čija prodaja u svijetu već godinama raste? Upućeni tvrde da su i one u Hrvatskoj doživjele fijasko.

– Prodaju e-knjiga u Hrvatskoj ozbiljnije su pokrenuli telekomi, no sada su i Vipnetova e-knjižara i T-HT-ov Planet devet na samrti. Zahvaljujući inovativnom pristupu knjižnice, koji za mjesečnu članarinu omogućava neograničeno čitanje, zaživio je jedino privatni portal Took Book.

Naše e-lektire nešto su drukčija priča jer su ti sadržaji besplatni, a i djeca su prisiljena čitati lektirne tekstove pa smo nedavno premašili sto tisuća registriranih korisnika – kaže nam Zvonimir Bulaja, koji je još krajem devedesetih objavio iznimno popularne CD-Romove s dvjestotinjak domaćih lektirnih naslova, a sada stoji iza portala koji bez naknade nudi elektronička izdanja više od 300 osnovnoškolskih i srednjoškolskih lektira. On smatra da su naši e-knjižari ”izvisili” jer hrvatska publika nema naviku plaćati sadržaje na internetu, što potvrđuju i rezultati GfK-ova istraživanja po kojima 12% Hrvata čita e-knjige, no kupuje ih samo 2%. Pokretač TookBooka Marin Maletić ipak smatra da ljudi po prirodi nisu kriminalci, no da su se u nedostatku ponude prisiljeni okrenuti piratskim sadržajima.

– Naše uspješno poslovanje pokazuje da su ljudi spremni platiti za e-knjige, no problem je što je ponuda još uvijek mala, u nekim segmentima i nepostojeća. Na posudbu trenutačno nudimo oko 1000 naslova, a zanimljivo je da među njima nema knjiga velikih domaćih nakladnika koji su glavna kočnica razvoju kulture elektronskog čitanja – kaže Maletić te dodaje da velikim nakladnicima poput Profila nije u interesu promovirati e-knjigu jer strahuju da će time smanjiti prodaju tiskanih izdanja, a ako se na e-izdanja ipak odluče, preferiraju ih prodavati sami kako ne bi morali dijeliti profit.

Destimulacija porezom

Odgovor na pitanje mogu li e-knjige zaista ugroziti tiskane, dio nakladnika i knjižara pokušat će pronaći na tribini „Elektroničke knjige vs. tiskane knjige” koja će se sutra u 11 sati održati u zagrebačkoj Gradskoj kavani. Tribinu organizira udruga Brod Knjige, čiji predstavnici upozoravaju da po pitanju ovog, u svijetu već posve normalnog medija, Hrvatska opasno kaska.

– Trenutačni uvjeti destimuliraju objavu e-knjiga, na koje je PDV 25%, a ne 10% kao za tiskanu knjigu. Činjenica je da tu nema troška tiska, ali javlja se niz specifičnih troškova koji e-knjigu čine nepovoljnijom. Nažalost, trenutačno nema dovoljno političke volje da se to riješi, kao što već 20 godina nema političke hrabrosti da se donese Zakon o knjizi koji bi trebao jamčiti budućnost i sigurnost ne samo e-knjige nego i knjige u Hrvatskoj uopće – smatra inicijator projekta Brod Knjige Igor Gerenčer.

Budući da u Hrvatskoj 75% osoba starijih od 15 godina ima uređaj koji omogućava čitanje e-knjige (iako samo 1% posjeduje pravi e-čitač), prostora za razvoj ovog nakladničkog segmenta itekako ima, no 60% GfK-ovih ispitanika upozorava da bi joj cijena morala biti niža. U protivnom, i dalje će se okretati lako dostupnim piratskim sadržajima.

---

Tekst: večernji.hr