Zašto Ličani često ostaju bez struje? Zbog takvog Zakona
Od preko 20 tisuća potrošača na području Like koji su u posljednjih nekoliko dana ostali bez struje već prilikom prvog većeg snježnog nevremena, do utorka poslijepodne broj odsječenih spustio se na njih samo 160. Opskrba je normalizirana u svim krajevima i preostalo je ponovno spojiti još devedesetak kuća u selima na području Gospića, četrdesetak oko Brinja, šezdesetak na Plitvičkim jezerima i deset u zaleđu Senja
Prvi ovogodišnji snijeg i golemi problemi u kojima je gotovo polovica potrošača u Lici ostala bez struje, izazvali su negodovanje lokalnog stanovništva, ali i razotkrili još jedan bizarni hrvatski administrativni fenomen. Izuzev dijela električnih vodova koji su zastarjeli i drvenih stupova koji padaju pod pritiskom, za nestašice struje glavni razlog je upravo – birokracija.
Situacija dosta podsjeća na onaj vic u kojemu policajac naganja kriminalca, da bi ovaj skočio u more i počeo mu se rugati ‘jer više nije u njegovoj, nego u nadležnosti Lučke kapetanije’.
Dakle, ličke dalekovode posljednjih su dana – kao i prethodnih godina – masovno presijecala visoka stabla koja rastu u njihovoj blizini. Odlome se, padnu i presjeku žice, vrlo je jednostavno. Radnici tvrtke Elektrolika potom izlaze na teren nastoje sanirati situaciju, a u velebitskim gudurama i zametenim ličkim zabitima to je posao koji često zna potrajati.
Stabla padaju zbog bure, snijega i starosti i to je prirodni proces koji se događa na cijelom planetu. No, hrvatska specifičnost jest da ih se jednostavno ne može preventivno posjeći ili ukloniti. Brani zakon. Onome tko pokuša to napraviti i spriječiti nestašicu struje za desetke tisuća kuća – a bilo je i takvih optimista – slijede upozorenja, opomene i prekršajne prijave.
‘Naši dalekovodi nalaze se na koridorima koje održavamo strogo po zakonu, ali nemoćni smo kada stablo preraste visinu vodova’, objašnjava za tportal direktor ‘Elektrolike’ Ernest Petry.
Širina samog koridora, naime, ovisno o naponu vodova kreće se od četiri do 20 metara, odnosno, po deset metara sa svake strane, a lički borovi već su daleko nadmašili te visine.
‘Dalekovodi su projektirani u doba kada se takvu situaciju nije predviđalo, neki i prije više od tri desetljeća. Kad bismo pokušali dirnuti makar jedno stablo izvan tog prostora, tih dvadeset metara, automatski smo u prekršaju jer se radi ili o šumi u vlasništvu Republike Hrvatske, ili o prostoru nacionalnog parka i parka prirode. Da, već smo imali situacije u kojima smo dobivali opomene, upozorenja i pozive raznim inspekcijama. Tu smo nemoćni’, kaže Petry.
Više čitajte na tportalu OVDJE.
Tekst: tportal.hr
Foto: HEP
Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.
Hrvatski
English