Za svemirske aktivnosti EU odlučila izdvojiti gotovo 17 milijardi eura

Lana Matica

Europski parlament odobrio je u srijedu prijedlog Europske komisije da se u sljedećem dugoročnom proračunskom razdoblju EU-a, od 2021. do 2027., izdvoji gotovo 17 milijardi eura za daljnje osnaživanje uloge EU-a u svemirskom sektoru.


Izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, usmjereno na uspostavu svemirskog programa EU-a i Agencije EU-a za svemirski program, EP je izglasao na posljednjem plenarnom glasovanju u trenutnom sazivu parlamenta. Novi svemirski program EU-a, za kojeg će u sljedećem proračunskom razdoblju 2021.–2027. biti izdvojeno 16,9 milijardi eura, predviđa veća ulaganja u svemirske aktivnosti i prilagođavanje novim potrebama i tehnologijama uz istovremeno jačanje autonomnog pristupa Europe svemiru.

“Naš je plan jasan: održavati i nadograđivati postojeću infrastrukturu za Galileo i Kopernik, povećati upotrebu svemirskih podataka, poticati inovativna novoosnovana poduzeća koja čine privatni segment svemirskih letova i povećati sigurnost Europljana. Tu ambiciju smo pretvorili u konkretan program tako da Europa ostane svjetski predvodnik u svemirskom sektoru”, rekla je Elżbieta Bieńkowska, povjerenica za unutarnje tržište i industriju.

Izvješće ističe i potrebu za suradnjom svemirskih platformi s digitalnim inovacijskim centrima kako bi se potaknulo poduzetništvo i vještine. Otprilike 200. 000 stručnjaka zaposleno je u svemirskom sektoru Unije. Stoga je ključno, smatraju zastupnici, na svim razinama podupirati razvoj naprednih vještina u sektorima povezanima sa svemirom te podržati aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja.

Komisija je predložila da se sve postojeće i nove svemirske aktivnosti objedine u jedinstven program, čime će se programi Galileo, EGNOS i Kopernik spojiti u jedan program te će im se dodati dvije nove inicijative, SSA i GOVSATCOM. EU-ovim globalnim i regionalnim satelitskim navigacijski sustavima, Galileo i EGNOS (Europski geostacionarni navigacijski sustav koji korisnicima u zraku, na vodi i kopnu u većini Europe nudi navigacijske usluge za sigurnost života) dodijelit će se 9,7 milijardi eura čime će se financirati daljnja ulaganja u aktivnosti i infrastrukturu za upotpunjavanje i održavanje konstelacije satelita, razvoj signala poboljšane preciznosti i potpora prihvaćanju usluga satelitske navigacije na tržištu.

Za EU-ov program za promatranje Zemlje, Kopernik, uložit će se 5,8 milijardi eura čime će se zadržati autonomija EU-a i njegova vodeća uloga u visokokvalitetnom praćenju okoliša, upravljanju hitnim situacijama i potpori sigurnosti granica i pomorskoj sigurnosti. U borbi protiv klimatskih promjena, u razdoblju od 2021. do 2027. predviđene su nove misije Kopernika kao što je razvijanje postojeće usluge i dodavanje novih promatračkih kapaciteta za praćenje emisija CO2 i drugih stakleničkih plinova.

Novi svemirski program povećat će efikasnost i autonomiju kapaciteta za SSA (Inicijativa o svijesti o situaciji u svemiru), koji omogućuju izbjegavanje sudara u svemiru i praćenje ponovnog ulaska svemirskih objekata u Zemljinu atmosferu. SSA inicijativom poduprijet će se dugoročna održivost i sigurnost svemirskih aktivnosti tako što će se zajamčiti zaštita od svemirskih opasnosti. Nastavit će se s razvojem pilot-projekta nadzora svemira i praćenja objekata radi povećanja efikasnosti i autonomije u sprečavanju sudara u svemiru i nekontroliranog povratka objekata u Zemljinu atmosferu. Komplementarne aktivnosti bit će usmjerene na ostale svemirske opasnosti koje ugrožavaju ključnu infrastrukturu – svemirsku meteorologiju, komete i asteroide.

Također se pokreće i nova inicijativa za državnu satelitsku komunikaciju (GOVSATCOM), koja će državama članicama omogućiti pouzdan, siguran i isplativ pristup sigurnoj satelitskoj komunikaciji.


Izvor: HINA | Foto: Pexels

Komentari

X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u