U “Tjednu destinacije” donosimo zanimljive i malo poznate činjenice o bogatoj prirodnoj, kulturnoj i povijesnoj baštini ličkih i hrvatskih turističkih destinacija. Deseti “Tjedan destinacije” posvećen je najveličanstvenijoj hrvatskoj planini, Velebitu.
Na području Velebita nalazi se mnoštvo neobičnih toponima. Jeste li se ikada pitali zašto se Baške Oštarije, Paklenica ili Vratnik zovu baš tako? Dolazi li ime Velebita od pridjeva “veleban” i je li Krasno doslovno “krasno”? Iza imena velebitskih naselja, prijevoja i vrhova kriju se zanimljive priče povezane sa prošlošću i osobinama ovog kraja, a neke od njih donosimo u drugom nastavku “Tjedna Velebita”.
Velebit
Iako je velebnost jedna od osobina Velebita, Velebita nije dobio ime prema pridjevu “veleban”. Na starim zemljovidima Velebit se naziva Velebich ili Velebić. Riječ “velebić” dolazi iz staroslavenskog jezika, a označava planinu ili vrh. Na području rasprostranjenosti staroslavenskog jezika mnoštvo planina i vrhova nosilo je naziv Velebić, a najljepši i najpoznatiji Velebić među imenjacima je – Velebit.
Krasno
Kao što naziv Velebit nije nastao od pridjeva”veleban”, tako ni podvelebitsko naselje Krasno nije dobilo ime prema pridjevu “krasan”. U osnovi toponima Krasno nalazi se “kras” odnosno krš, pojam koji su bunjevački doseljenici preuzeli iz čakavskog dijalekta sjevernog dijela Hrvatskog primorja.
Paklenica
Iako je Nacionalni park Paklenica poznat po visokim temperaturama, Paklenica ime nije dobila prema “paklenim vrućinama”, kako se to na prvi pogled čini. Paklenica je poznata i po bogatom šumskom pokrovu, gdje se posebno ističu šume crnog bora. Smola ovog drveta u prošlosti se koristila za premazivanje drvenih brodova, pa je po crnoj borovoj smoli (paklini) i Paklenica dobila ime.
Vratnik
Velebitski prijevoj Vratnik nalazi se na visini od 698 m, a povezuje Žutu Lokvu s ličke strane i Senj s Jadranske strane. U imenu Vratnika nalaze se vrata, jer se Vratnik nalazi na vratima Gorskog kotara i Like.
Baške Oštarije
Uz Vratnik, jedan od najvažnijih velebitskih prijevoja su Baške Oštarije na cesti od Gospića do Karlobaga. Naziv Oštarije potječe od romanske riječi “osteria” koja označava gostionicu jer su se na ovom prostoru u prošlosti nalazila svratišta koja su pružala utočište putnicima koji su putovali iz Podgorja prema Lici. Riječ “Baške” dolazi od Baga, odnosno starog naziva za Karlobag koji je glasio Karlov Bag.
Veliki i Mali Alan
Riječ Alan u nazivu velebitskih prijevoja Veliki i Mali Alan potječe iz turskog jezika, od riječi “halan” kojom su Turci označavali planinske prijevoje.
Hajdučki i Rožanski kukovi
Strogi rezervat prirode Hajdučki i Rožanski kukovi su skupina od pedesetak stjenovitih vrhova Velebita od kojih su neki visoki i do 200 metara. Hajdučki kukovi ime su dobili po hajducima koji su se prema narodnim pričama u prošlosti skrivali na tom području, a Rožanski kukovi su nazvani su po biljci rožici (ruži) ili po stablu rušu (boru krivulju).
Lukina jama
U strogom rezervatu prirode Hajdučki i Rožanski kukovi nalazi se Lukina jama, najdublja jama u Hrvatskoj i 14. najdublja jama na svijetu. Nazvana je po Ozrenu Lukiću – Luki, speleologu koji je poginuo kao hrvatski vojnik u domovinskom ratu na Velebitu.
Foto: Josip Durdov
Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.
Hrvatski
English