TJEDAN UDBINE Maršal Laudon – slavni ratnik koji je ukrotio živi pijesak Krbave

Tena Brnad

U novom izdanju serijala “Tjedan destinacija” i ovog ljeta donosimo zanimljive i malo poznate činjenice o bogatoj prirodnoj, kulturnoj i povijesnoj baštini turističkih destinacija Ličko-senjske županije i šire. Trinaesti Tjedan destinacije posvećen je Udbini.

U sjeverozapadnom dijelu Krbavskog polja, nedaleko od sela Bunića, nalazi se park šuma Laudonov gaj. Za njen nastanak je zaslužan poznati austrijski maršal Laudon, po kojemu je šuma i dobila ime. Tko je bio Laudon i zašto je ova šuma jedna od najvećih prirodnih znamenitosti Udbine, pročitajte u trećem nastavku Tjedna Udbine.

Nastanak Laudonovog gaja povezan je s jednim rijetkim fenomenom Krbavskog polja – tzv. “živim pijeskom”. Riječ je o površinama sitnog pijeska koje za vrijeme bure vjetar raznosi u gustim oblacima. Stoljećima je živi pijesak pravio velike probleme stanovnicima Krbave jer je zatrpavao okolna polja, a jedna legenda kaže da je i bitka na Krbavskom polju izgubljena jer je u toku borbe s Turcima vjetar digao pijesak i nosio ga ravno u oči hrvatskoj vojsci.

Za vrijeme Vojne Krajine Šumarski ured 1. Ličke pukovnije odlučio je riješiti ovaj problem. Donesena je odluka o sadnji zaštitne šume koja bi vezala tlo kako živi pijesak ne bi nanosio štetu poljoprivredi. Pošumljavanje pješčanih površina počelo je 1746. godine, a zadatak je povjeren austrijskom vojskovođi  Ernestu Gideonu Laudonu.

Buran život maršala Laudona

General Laudon, prvim imenom Laudon Gideon Ernest, rođen je 2. veljače 1716. godine u Tootzenu u Litvi. Za života se proslavio kao veliki i časni vojskovođa koji je ratovao u mnogim bitkama. Rat za poljsku baštinu (1733–35), Rusko-osmanski rat (1735–39) i Sedmogodišnji rat (1756–63) samo su neki od brojnih ratova u kojima je sudjelovao. Za vrijeme rata za austrijsku baštinu borio se s Trenkovim pandurima, a 1778. je promaknut u čin feldmaršala. U austrijsko-osmanskom ratu 1789. godine kao vrhovni zapovjednik austrijske vojske osvojio je Beograd i Smederevo.

Izvor: wikimedia commons

Boravak u Lici je najmirnija epizoda iz burnog  života generala Laudona. U Bunić je stigao 1746. godine kao zapovjednik Ličke regimente, a lokalno stanovništvo ga je veoma cijenilo jer je dao veliki doprinos razvoju toga kraja. Izgradio je mnoge puteve i drenažne kanale na Krbavskom polju, a 1743. je financirao izgradnju župne crkvu u Buniću u spomen na svoje dvoje djece koja su preminula od šarlaha. Njegovo najpoznatije djelo je hrastova šuma posađena na živom pijesku Krbave koju je narod u njegovu čast prozvao ‘Laudonov gaj’.

Vojnička disciplina

Laudonova borba s živim pijeskom započela je 1746. godine. Na pošumljavanju su radili krajišnici iz Bunića i okolice, a svaki krajišnik je morao odraditi 10 radnih dana. Bio je to veoma discipliniran i vojnički organiziran posao.U spomen na slavnu Krbavsku bitku Laudon je sadnice prvog nasada rasporedio tako da prikazuju vojsku u vojnom pokretu: glavninu, rezervu, pobočnicu i izvidnicu. Posađeno je 10 000 sadnica hrasta lužnjaka po hektaru, a jame za sadnju su kopane ručno i punile su se šumskim humusom. Nakon prvog nasada Laudon nije uspio ukrotiti pijesak pa je nasade stalno morao proširivati sve dok uspio zaustaviti njegovo širenje.

Živi spomenik

Za vrijeme Vojne Krajine Laudonov gaj je bio strogo čuvan od šumokradica, ali nakon prelaska na civilnu upravu šuma je zapuštena i u ogromnim razmjerima devastirana. Zbog propadanja starog drveća i nekontrolirane sječe je na 33 hektara preostalo još samo 476 stabala starih hrastova lužnjaka. 1956. Zavod za zaštitu prirode proglasio je specijalnim rezervatom šumske vegetacije staru šumu koju je posadio Laudon. Laudonov gaj je danas  živi spomenik ličkog šumarstva i primjer uspješnog pošumljavanja radi zaustavljanja živog pijeska, koji čuva sjećanje na slavnog austrijskog vojskovođu i najneobičniju bitku u njegovoj karijeri.


Foto: Wikimedia Commons

Komentari

X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u