TJEDAN PLITVICA Stare razglednice otkrivaju kako su Plitvička jezera izgledala prije Drugog svjetskog rata

Tena Brnad

U serijalu “Tjedan destinacija” i ovog ljeta donosimo zanimljive i malo poznate činjenice o bogatoj prirodnoj, kulturnoj i povijesnoj baštini turističkih destinacija Ličko-senjske županije i šire. Prvi tjedan trećeg izdanja serijala posvećen je Općini Plitvička Jezera.


Iako se u literaturi spominju još u 16. stoljeću, Plitvička jezera su sve do druge polovice 19. stoljeća bila slabo poznata. Posjećivali su ih tek rijetki znatiželjnici i avanturisti, a zbog guste vegetacije i blizine turske opasnosti ovo je područje u prošlosti nosilo naziv Vražji vrt (hortus diabolus).

Prestankom turske opasnosti kreće naseljavanje plitvičkog kraja, a krajem 19. stoljeća i prvi ozbiljni počeci turizma na Plitvičkim jezerima. Prve veće brojke zabilježene su nakon prometnog povezivanja s Karlovcem, 1894. godine, kada je Plitvice posjetilo više od 1.000 turista i putnika. Godinu dana ranije osnovano je Društvo za uređenje i proljepšanje Plitvičkih Jezera čija je temeljna misija bila zaštita, uređenje i popularizacija Plitvičkih jezera kao turističke destinacije u Hrvatskoj i inozemstvu.

Zahvaljujući djelovanju Društva turizam je na Plitvičkim jezerima još prije Drugoga svjetskog bio dobro razvijen, izgrađene su brojne građevine i uređene šetnice uz jezera. Posebno vrijedan izvor podataka o ovom razdoblju su stare razglednice i fotografije na kojima se mogu vidjeti nekadašnji objekti koje su nestali ili uništeni u Drugom svjetskom ratu, poput prvog hotela na Plitvicama koji je izgorio u požaru 1939. godine.

U drugom nastanku Tjedna Plitvica donosimo zbirku starih razglednica s početka te iz dvadesetih godina prošlog stoljeća koje otkrivaju kako su Plitvička jezera izgledala prije Drugog svjetskog rata.

Prvi hotel na Plitvičkim jezerima

Prvi hotel na Plitvičkim jezerima izgrađen je 1896. godine na Velikoj Poljani iznad jezera Kozjak. Riječ je o “Hotelu Plitvice” arhitekta Josipa Dryaka koji je moderniziran 1922. godine prema nacrtu Vjekoslava Bastla. Hotel je imao 40 soba i mogao je primiti 80 gostiju. Glavnim pročeljem bio je okrenut prema jezerima, imao je tri krila i toranj koji je služio kao vidikovac te terase u prizemlju i na katu. Nakon što je objekt gotovo potpuno izgorio u požaru 1939. godine, Društvo je raspisalo natječaj za gradnju novog hotela na istom mjestu, no Drugi svjetski rat je onemogućio realizaciju natječaja.

Velika poljana i jezero Kozjak na razglednici iz 1920-tih

Na Plitvicama je bilo dozvoljeno i kupanje

Ispod Hotela Plitvice nalazila se cestarska kuća općine Otočac koja je izgrađena 1892. godine za smještaj županijskih činovnika te dućan s gostionicom Proke Price. Na padini ispod cestarske kuće izgrađeno je svratište Šolaja, na središnjem platou stara kuća Perišić, a na obali jezera Kozjak Vila Vučetić.

Detalj s razglednice otkriva da je ispod hotela, na obali jezera Kozjak, gostima na raspolaganju bilo kupalište s paviljonom za barke. Iako je to danas teško zamisliti, na Plitvicama je kroz skoro cijelo prošlo stoljeće bilo dozvoljeno kupanje. Kako gaženje po mahovinama direktno sprečava osjetljivi proces nastanka sedre, svako plivanje ili ronjenje u jezerima danas je strogo zabranjeno.

Hotel Plitvice, objekti na Velikoj poljani i kupalište s pristaništem za barke, detalj s razglednice iz 1920-tih

Uređenje okoliša betonom i dinamitom

Još jedna posljedica nepoznavanja i ignoriranja osjetljive biodinamike Plitvičkih jezera bile su agresivne metode uređivanja okoliša koje je Društvo provodilo.

Primjerice, Društvo je surađivalo s poznatim šumarskim inženjerom Antom Premužićem koji je za izgradnju pristupnih staza i mostova koristio beton i dinamit, čime je nanesena velika šteta sedrenim barijerama i špiljama.

Pristupna staza i most na Donjim jezerima oko 1900. godine

Može se reći da su gradnja i zaštita prirode od samog početka bile u sukobu na Plitvičkim jezerima, a taj problem nažalost ni danas, više od stotinu godina kasnije, nije riješen.

Pristupna staza na “Velikom slapu” oko 1900. godine

Veliko otkriće Ive Pevaleka

Izgradnjom ličke pruge 1927. godine Plitvička jezera su postala još dostupnija posjetiteljima. Turisti su na Plitvice dolazili uglavnom željeznicom od Zagreba do Vrhovina i Rudopolja, odakle je bila organizirana autobusna linija do jezera. Dojmljive brojke zabilježene su 1937. godine, kada su Plitvička jezera imala 668 smještajnih mjesta, a iste godine je ostvareno 24.000 noćenja, od čega čak 18.000 domaćih turista.

Posljednje godine na Plitvicama prije Drugog svjetskog rata obilježila su opsežna istraživanja botaničara, sveučilišnog profesora i akademika Ive Pevaleka. Proučavajući rast mahovina i algi Pevalek je prvi put znanstveno obrazložio nastanak, osjetljivost i važnost Plitvičkih jezera što je dovelo do povijesnog datuma 8. travnja 1949., kada su Plitvička jezera proglašena prvim hrvatskim nacionalnim parkom.

Jezera Kozjak i Milanovac na razglednici iz 1920-tih

Plitvička jezera nakon Drugog svjetskog rata

Razvoj Plitvičkih jezera nakratko je zaustavljen za vrijeme Drugog svjetskog rata, kada su uništeni gotovo svi objekti koji su na Plitvicama bili sagrađeni. Nakon Drugog svjetskog rata i proglašenja nacionalnim parkom dolazi do novog razvoja područja, a obnova koja je tada uslijedila okupila je najuglednije hrvatske arhitekte koji su na Plitvicama podigli brojne vrijedne spomenike moderne arhitekture.

Šezdesetih godina prošlog stoljeća na području Plitvičkih jezera sniman je vestern serijal po novelama Karla Maya, a 1979. Nacionalni park Plitvička jezera uvršten je na Listu Svjetske baštine UNESCO-a. Već osamdesetih godina Plitvice postaju jedan od najznačajnijih turističkih aduta Hrvatske. Nekada divlji i nepoznati “Vražji vrt” danas je najposjećenija turistička destinacija u Hrvatskoj, koju je samo prošle godine razgledalo više od 1.700000 posjetitelja.

 

Izvori:

Martina Ivanuš, Arhitektura i prostorno planiranje u Nacionalnom parku Plitvička jezera od 1881. do kraja 20, stoljeća, doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb, 2013.

Foto: Privatna zbirka Vjekoslava Krambergera

Komentari

X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u