TJEDAN KARLOVCA Najpoznatije karlovačko vjenčanje – zbog tužne sudbine mladenaca ušlo je u legendu

Tena Brnad

U novom izdanju serijala “Tjedan destinacija” i ovog ljeta donosimo zanimljive i malo poznate činjenice o bogatoj prirodnoj, kulturnoj i povijesnoj baštini turističkih destinacija Ličko-senjske županije i šire. Dvanaesti Tjedan destinacije posvećen je Karlovcu.


Karlovac je jedan od rijetkih gradova na svijetu za koji se zna točan datum nastanka. Grad u obliku šesterokutne zvijezde osnovan je 13. srpnja 1579. godine kao tvrđava radi zaštite od turskih osvajanja. Istodobno s tvrđavom podignuta je i najstarija građevina u Karlovcu – crkva Presvetog Trojstva na današnjem Trgu bana Josipa Jelačića.

Crkva Presvetog Trojstva poznata je kao mjesto početka jedne od najljepših i najtragičnijih ljubavnih priča iz hrvatske povijesti. Davne 1641. godine ovdje je dvadesetjednogodišnji Petar Zrinski oženio svoju odabranicu, pet godina mlađu Anu Katarinu Frankopan, a slavno vjenčanje pripadnika dvije najuglednije hrvatske plemićke obitelji je zbog tužne sudbine mladenaca ušlo u legendu.

Grof Petar IV. bio je nasljednik slavne loze Zrinskih, vlasnik plemićkih gradova Ozlja i Dubovca i poput svog pradjeda Nikole Šubića Zrinskog, veliki ratnik koji se proslavio u mnogim bitkama. Njegova odabranica Ana Katarina Frankopan, kćer Vuka II. Krste Frankopana Tržačkoga i polusestra kneza Frana Krste Frankopana, bila je jednako slavna poput svog supruga. Bila je poznata po svojoj ljepoti, duhovitosti i diplomatskim vještinama, a ostala je zapamćena kao prva žena u Banskoj Hrvatskoj koja je, osim prevođenja, i sama pisala književne tekstove.

Legendarna karlovačka svadba

Vjenčanje Petra i Katarine najpoznatija je svadba u povijesti Karlovca. Veličanstvena svečanost trajala je nekoliko dana, a prvi dio svadbe održan je u karlovačkoj kuriji u vlasništvu Frankopana, najstarijoj sačuvanoj kući u staroj jezgri Karlovca gdje je danas smješten Gradski muzej. Zatim se tri dana slavilo u starom gradu Ozlju kojim je gospodarila obitelj Zrinski, a na proslavi su bili prisutni mnogi ugledni gosti, plemići, kmetovi i građani. 

Zrinsko-frankopanska urota

Svadba Petra i Katarine dodatno je povezala Zrinske i Frankopane, ali i označila početak kraja dvije najuglednije hrvatske plemićke obitelji. Petar i Katarina Zrinski te Katarinin brat Fran Krsto Frankopan bili su na čelu hrvatskih velikaša koji su se odlučili oduprijeti apsolutizmu bečkog dvora u tzv. Zrinsko-frankopanskoj uroti. Nakon što je otkrivena, urota je završila tragedijom kada su Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan pozvani kod cara Leopolda I. te na prijevaru uhićeni. Proglašeni su veleizdajnicima i osuđeni na smrt te na gubitak svih časti i posjeda. Odrubljena im je glava  30. travnja 1671. u Bečkom Novom Mjestu.

“Moje drago Zerce”

Noć prije pogubljenja Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan napisali su oproštajna pisma svojim suprugama. Oproštajno pismo Petra Zrinskoga napisano njegovoj voljenoj Katarini počinje riječima “Moje drago Zercze” (srce) i jedan je od najpotresnijih tekstova koji je ikada nastao na hrvatskome jeziku. Izvornik pisma čuva se u pismohrani Zagrebačke biskupije, a preveden je na brojne europske jezike.

Kraj slavne hrvatske velikaške obitelji Zrinski

Smrću Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana bečki je dvor želio dati zastrašujući primjer svima koji bi se možda mogli pobuniti protiv kralja u budućnosti. Katarina Zrinski je izgubila supruga i brata, a sva imanja njene obitelji su oduzeta i opljačkana. Zbog sudjelovanja u uroti pala je u nemilost Bečkog dvora i ostatak života provela je u samostanu u Grazu gdje je i umrla 1673. godine. Sličnu sudbinu doživio je i Katarinin i Petrov sin Ivan Antun  posljednji muški potomak obitelji Zrinski. Nakon što je dvadeset godina proveo po austrijskim zatvorima, preminuo je od upale pluća 1703. godine u tamnici u Grazu. Njegovom smrću ugasila se loza slavne hrvatske velikaške obitelji Zrinski.

 


Foto: wikimedia commona

Komentari

X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u