U serijalu “Tjedan destinacija” i ovog ljeta donosimo zanimljive i malo poznate činjenice o bogatoj prirodnoj, kulturnoj i povijesnoj baštini turističkih destinacija Ličko-senjske županije i šire. Treći tjedan posvećen je južnom Velebitu.
Na južnom Velebitu, na području visoravni Malog i Velikog Rujna, nalaze se kamene gromade koje Podgorci od davnina nazivaju Kamenim Babama. Legenda kaže da donose blagostanje, sreću i plodnost, a kad ih sretnemo, zauzvrat ih trebamo darivati i poljubiti.
Ovo zanimljivo vjerovanje južnovelebitskih stočara Morlaka vratila je iz zaborava Mirjana Trošelj, profesorica povijesti umjetnosti i književnosti koja je tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća proučavala bogatu kulturnu baštinu južnog Velebita. Odrastajući podno Velebita, Trošelj se s kamenim babama prvi put susrela još u ranom djetinjstvu – kad je s ženskim članovima obitelji vodila stoku na ljetnu ispašu na Veliko Rujno, na nagovor jedne rođakinje morala je poljubiti Kamenu Babu.
Godinama poslije Trošelj je kao znanstvenica krenula istraživati tu temu i došla je do spoznaje da Kamene Babe predstavljaju drevno žensko božanstvo koje donosi plodnost, zdravlje, sreću i blagostanje, baš poput Velike Majke iz prapovijesti. Štovanje Kamenih Baba seže daleko u prošlost, još u doba Liburna, a na južnom Velebitu se održalo sve do sredine 20. stoljeća.
U razgovoru sa starim Podgorkama Trošelj je doznala i zabilježila mnoge zanimljive rituale vezane uz Kamene Babe. Kazivačice su joj pričale kako su žene iz Podgorja, kada bi tjerale stado na ispašu na Rujno, Kamenu Babu redovito ljubile i darivale prvim plodovima. Moleći Babu za zdravlje stoke i ukućana, na kamenom žrtveniku su ostavljale maslinovo ulje, žito, med, vunu ili zaklano janje, ovisno o tome što je koja imala kod kuće. Mlade žene koje su željele imati djecu također su molile Kamenu Babu da ostanu trudne i rode zdravo dijete.
Na području visoravni Velikog i Malog Rujna postojalo je više Kamenih Baba, a sve su se nalazile u blizini vode – lokvi, bunara, potoka ili izvora. Trošelj piše da je Kamenu Babu na Malom Rujnu između dva svjetska rata blagoslovio pop Došen iz Like, pa se ovaj kamen u narodu zove još i Babin kuk ili Popov kuk. Druga Kamena Baba nalazila se na Velikom Rujnu, dok je treću Kamenu Babu na Malom Rujnu nakon Drugog svjetskog rata narod minirao kako bi dobio kamen za ograđivanja pašnjaka.
Kamene Babe su se na Južnom Velebitu štovale sve do Drugog svjetskog rata, kad je kamenje izgubilo svoje kultno značenje, ali se običaj ljubljenja babe prenio na bilo koju staru ženu na južnom Velebitu. Mirjana Trošelj se prisjeća da je 1960-ih godina u osnovnoj školi morala poljubiti neku babu u Podgorju koju nije poznavala. Iako se kao dijete tome odupirala, žene u obitelji su joj govorile da je to za njeno dobro.
Običaji vezani uz kamene babe prenijeli su se i na religijske rituale vezane uz štovanje Velike Gospe u svetištu na Velikom Rujnu. Zavjetujući se Gospi za sreću i zdravlje članova obitelji, žene su na koljenima kružile su oko oltara, ljubile Gospin kip i prinosile žrtvu paljenicu i uljanicu. Osim ophoda oko oltara, važan dio rituala bili su ophodi oko crkve te ophodi po rujanskom polju.
Mirjana Trošelj piše da su još šezdesetih godina prošlog stoljeća mlađe žene nosile Gospinu sliku na stalku oko crkve, a nakon što je procesija načinila krug oko crkve, prisutni su se provlačili ispod Gospine slike. I sama je to činila s drugom djecom, a na to su je poticale starije žene govoreći joj će Gospa dati dobro zdravlje. Poslije toga vjernici su ljubili Gospinu sliku ili kip, a nakon obreda Gospu se darivalo nakitom, pletivom, novcem i svijećama. Ovi običaji su na Velikom Rujnu trajali sve do kraja 20. stoljeća., kada su obredni ophodi i darivanja Velike Gospe posve nestali.
Izvori:
Mirjana Trošelj, Mitske predaje i legende južnovelebitskog Podgorja, Studia mythologica Slavica, XIV, 2011., 345.-370.
Foto: YouTube screenshot
Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.
Hrvatski
English