TJEDAN GOSPIĆA Oni su ponos Gospića!

Tena Brnad

U “Tjednu destinacije” donosimo zanimljive i malo poznate činjenice o bogatoj prirodnoj, kulturnoj i povijesnoj baštini ličkih turističkih destinacija. Nakon “Tjedna Plitvica” i “Tjedna Otočca”, treći “Tjedan destinacije” posvećen je “ličkoj metropoli” Gospiću.


Na početku “Tjedna Gospića” prisjetit ćemo se poznatih ličnosti koje su rođene na području Grada Gospića. Na ovome popisu naći će se znanstvenici, umjetnici, književnici i političari, pojedinci koji su se bavili različitim zanimanjima i živjeli u različitim stoljećima. Svima njima je zajednička jedna stvar – svojim djelovanjem ostavili su dubok trag u povijesti i utjecali na buduće naraštaje, zbog čega su ponos Gospića!

Nikola Tesla

(Smiljan, 10. srpnja 1856. – New York, 7. siječnja 1943.)

U Smiljanu pored Gospića rođen je slavni izumitelj Nikola Tesla. Gotovo čitav život proveo je u SAD-u gdje je radio u različitim tvrtkama i laboratorijima. Patentirao je više od 700 izuma na području elektrotehnike i radiotehnike među kojima su izmjenična struja, daljinsko upravljanje, radar, korištenje X zraka, laser bez kojih bi današnji svijet bio nezamisliv.

Ante Starčević

(Veliki Žitnik, Gospić, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.)

Utemeljitelj Stranke prava Ante Starčević jedan je od najutjecajnijih političara u hrvatskoj povijesti. Bio je vođen mišlju da hrvatski narod mora sam odlučivati o svojoj sudbini, a kao glavni ideolog hrvatskog nacionalizma još za života prozvan je Ocem domovine. Osim politikom, bavio se poviješću, filologijom, književnom kritikom, pisanjem pjesama, dramom, političkom satirom  i prevoditeljstvom.

Šime Starčević

(Klanac, Gospić, 18. travnja 1784. – Karlobag, 14. svibnja 1859.)

Stric Ante Starčevića i njegov prvi učitelj bio je Šime Starčević, hrvatski svećenik, bogoslov, gramatičar i poliglot. Napisao je prvu gramatiku hrvatskoga jezika koja je pisana hrvatskim jezikom. Kao prethodnik hrvatskih preporoditelja pisao je brojne tekstove u kojima se borio za posebnost hrvatskog jezika.

Petar Došen

(Gospić, ? – Gospić, 1878.)

Petar Došen Vidovgradski ili od Bilaj grada potječe iz poznate ličke obitelji Došen koja je iznjedrila mnogo visokih časnika. Nakon službe u Otočkoj pukovniji postao je časnik francuske vojske. Bio je dio Napoleonovih snaga koje su prve prodrle u Borodino za što je zaslužio najviše francusko vojničko odličje – križ Reda počasne legije.

Jure Turić

(Gospić, 3. svibnja 1861. – Zagreb, 9. veljače 1944.)

Dr. Jure Turić bio je hrvatski književnik i jedan od najznačajnijih pedagoga našeg vremena. Zalagao za prava seoskog naroda i proširenje obrazovanja na sve slojeve društva.

Miroslav Kraljević

(Gospić, 14. prosinca 1885. – Zagreb, 16. travnja 1913.)

Miroslav Kraljević je bio hrvatski slikar i kipar. Kao pripadnik tzv. Minhenskog kruga, uz Josipa Račića i Vladimira Becića, smatra se jednim od prvaka hrvatske moderne umjetnosti. Iz Pariza je donio utjecaje Maneta i Cézannea te snažno utjecao na novu generaciju umjetnika u Hrvatskoj.

Ferdinard Kovačević

(Gospić, 25. travnja 1838. – Zagreb, 27. svibnja 1913.)

Fedinand Kovačević pionir je hrvatske telegrafije i začetnik hrvatske elektrotehnike. Godine 1874. unaprijedio je Morseov izum električnog sustava za prijenos poruka izumom dupleksne i kvadripleksne telegrafije koja je omogućavala slanje više poruka odjednom preko jedne žice.

Mladen Kauzlarić

(Gospić, 10. siječnja 1896. – Zagreb, 6. rujna 1971.),

Arhitekt Mladen Kauzlarić djelovao je u okviru estetike avangardnoga funkcionalizma. U svom opusu realizirao je mnogobrojne stambene zgrade, obiteljske kuće, vile i javne građevine od kojih nekoliko zauzima antologijsko mjesto u hrvatskoj modernoj arhitekturi.

Milovan Gavazzi

(Gospić, 18. ožujka 1895. – Zagreb, 20. siječnja 1992.) 

Milovan Gavazzi jedan je od najznačajnijih hrvatskih etnologa 20. stoljeća. Postavio je temelje etnologije u Hrvatskoj te odgojio mnoge naraštaje etnologa. Osim hrvatskom tradicijskom kulturom, bavio se i kulturom ostalih europskih naroda  i izvaneuropskim kulturama. Proučavao je folklornu glazbu, glazbala i ples.

 


Foto: wikimedia commons

<script>

<script>

Komentari


X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u