SVJETSKA PRIRODNA BAŠTINA: Nacionalni park Sjeverni Velebit organizira popularno stručna predavanja o velebitskim šumama

Tena Brnad

Povodom upisivanja bukovih šuma Nacionalnog parka Sjeverni Velebit  i Nacionalnog parka Paklenica na UNESCO-v Popis svjetske baštine, Javna ustanova „Nacionalni park Sjeverni Velebit“ u suradnji sa Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu organizira popularno stručna predavanja “Velebitske šume – svjetska prirodna baština” koja će se održati u petak, 1. prosinca 2017. godine, u 18:00 sati u Domu kulture M. C. Nehajeva Senj.

Teme predavanja su sljedeće:

  • Vegetacijske značajke šumskih staništa u NP Sjeverni Velebit

prof.dr.sc. Joso Vukelić

  • Interakcija prirodnih požara i životnog ciklusa prašuma crnoga bora

Anja Žmegač, mag.ing.silv.

  • Unutargodišnja dinamika rasta obične smreke u NP Sjeverni Velebit

Domagoj Trlin, mag.ing.silv.

  • Rekonstrukcije ekstremnih klimatskih prilika na području NP Sjeverni Velebit

doc.dr.sc. Stjepan Mikac

  • Dinamika populacije štetnih insekata, uzroci i posljedice

prof.dr.sc. Boris Hrašovec

Obična bukva?

Na 41. zasjedanju Odbora za svjetsku baštinu, 7. srpnja 2017. godine u Krakovu, u Poljskoj, bukove šume koje rastu na području Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, unutar Strogog rezervata Hajdučki i Rožanski kukovi, zajedno s bukovim šumama na lokacijama Suva draga-Klimenta i Oglavinovac-Javornik u Nacionalnom parku Paklenica i bukovim šumama u još 9 europskih zemalja, upisane su na listu Svjetske baštine UNESCO-a.

Radi se o proširenju ranije zaštićene UNESCO-ve prirodne baštine, bukovih šuma u Karpatima (Slovačka i Ukrajina) i Njemačkoj, a nakon pridruženja još 63 bukove šume u 10 zemalja (Albanija, Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Italija, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Španjolska), ova je baština službeno nazvana „Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe“. Uključivanjem novih područja na Popis svjetske baštine dobivena je cjelovitost područja koje ima iznimnu univerzalnu vrijednost i dokaz je postglacijalnog širenja te prirodnoga i neometanog razvoja ekosustava bukovih šuma Europe.

Bukove šume Strogog rezervata izvanredan su primjer nedirnutih šumskih kompleksa, te predstavljaju stare i očuvane šume u specifičnom krškom staništu. Rastu na visinama od 1200 do 1500 m, iznad bukovo-jelovih šuma, a prije klekovine bora. Iako su stara, bukova stabla nisu velikih dimenzija jer zbog ekstremnih klimatskih uvjeta i krševitog terena sporo rastu pa su patuljastog i iskrivljenog oblika. Predstavljaju bukove prašume koje rastu na rubu ekološke niše bukve u Europi.

Cijelo područje Strogog rezervata Hajdučki i Rožanski kukovi skoro je u potpunosti zaštićeno od ljudskog utjecaja. Bogatstvo vrsta rezultat je i paleoklimatskih prilika zabilježenih na tom području, te su ove bukove šume genetski zanimljive i neprocjenjive za filo-genetska istraživanja. Izrazito su bogate ilirskim vrstama od kojih su neke endemi Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Glavni tipovi bukovih šuma u rezervatu su: Pretplaninska bukova šuma s planinskim žabnjakom (Ranunculo-platanifoliae-Fagetum) i Pretplaninska šuma bukve i gorskog javora (Polysticho lonchitis-Fagetum), koje karakterizira specifičan oblik stabala, po kojem su prepoznatljive. Ove šumske zajednice rastu u ekstremnim klimatskim uvjetima s obiljem snijega, niskim temperaturama, kratkim vegetacijskim razdobljem i jakim vjetrovima. Zbog dugotrajnog zadržavanja snijega koji pritišće mlada stablo bukova stabla karakteristično su savijena u donjem dijelu debla poput lule, a porastom nadmorske visine stabla postaju sve niža, granatija, krivlja pa bukva poprima grmolik izgled i visinu od tek nekoliko metara.

Neobični oblici stabla zajedno sa stjenovitim masivom na kojem rastu i prekrasnim pogledima na more stvaraju poseban i jedinstven krajolik.

 


Foto: NP Sjeverni Velebit

Komentari

facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u