Suprotan učinak smanjenja PDV-a na voće, povrće, meso i ribu, i dalje jedemo najskuplju hranu u Europi

RTL.hr

Hrvati na hranu troše najviše od svih Europljana, u prosjeku čak trećinu kućnog budžeta. RTL je istražio koliko su Vladine reforme pomogle Hrvatima i kakav efekt na kućni proračun hrvatskih građana ima smanjenje PDV-a na voće, povrće, meso i ribu. Rezultati su poražavajući.


To je četveročlanoj obitelji, barem je tako obećavao ministar financija Zdravko Marić, na mjesec trebalo uštedjeti 72 kune. Očekivalo se da bi cijene mogle pasti za deset posto, ali, novi podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da se dogodilo potpuno suprotno.

Povrće i riba su poskupjeli, pojeftinjenje mesa je zanemarivo. Ministar financija kaže da oni nikoga ne mogu prisliti da spusti cijenu, što je slaba utjeha ljudima u Hrvatskoj koji ionako na hranu troše najviše od svih Europljana. Trećinu kućnog budžeta. S novom godinom, osvanule su nove oznake po trgovinama. Niži PDV uz voće, povrće, meso i ribe. Kako je stiglo proljeće, čini se da su i cijene odlučile procvasti.

“Paprika je 40, bila je 50 kuna. Koliko je bila prošle godine? Oko 30 kuna. Dosta je otišla cijena gore, peršin isto… Na svemu”, kaže trgovkinja Đurđa.

Jedna u nizu reformi koja zasad nije uspjela jer nam je umjesto najavljenog pojeftinjenja stiglo poskupljenje. Po novoobjavljenim podacima Zavoda za statistiku, najveće poskupljenje od prošle godine je ono povrća, i to 5,1 posto. Voće je pojeftinilo 13 posto, ali već pokazuje trend poskupljenja. Riba i plodovi mora su isto poskupili oko jedan posto, a meso pojeftinilo od očekivanih deset, tek četiri posto, no zadovoljstvo bi moglo biti kratkotrajno jer se najavljuje veliko poskupljenje svinjetine.

Prema Vladinim izračunima, prosječnoj obitelji mjesečni trošak trebao se smanjiti za osamdesetak kuna. Ministar Marić još je u rujnu, najavljujući smanjenje poreza, govorio o budućim pojeftinjenjima.

“Radimo na tome da u razdoblju koje dolazi možemo ne samo o tome razmišljati nego i raditi.” A danas za neuspjeh krivi trgovce.

“Ministar možda ima krivu predodžbu o trgovcima, i imamo velika davanja u odnosu na državu. U minusu smo svaki mjesec, nema profita”, tvrdi trgovkinja Đurđa.

Ona godinama svaki dan dolazi na tržnicu, sjedi tamo od pet ujutro do pet popodne no u zadnje vrijeme je primorana prodavati i uvozno povrće i voće, zato što se u Hrvatskoj ne proizvodi dovoljno.

“Pa ne bismo trebali kriviti trgovce, i za njih ovisi otkud nabavljaju hranu. Hrvatska uvozi oko 50 posto hrane. I zbog toga troškovi prijevoza utječu na cijenu goriva”, objasnio je ekonomski analitičar Damir Novotny.

Ali, umjesto rasprava, dovoljne su brojke. Usporedbe radi, u Njemačkoj je mjesečna bruto plaća 28,1 tisuća kuna. U Hrvatskoj 8,5 tisuća kuna. Ako jedan Nijemac i Hrvat kupe iste namirinice u svojim državama – da, Hrvat će više potrošiti.

“U Njemačkoj za 131 kunu dobijem iste stvari kao u Hrvatskoj za 150 kuna”, posvjedočio je YouTuber Ivan Lovrić.

Zbog toga, kaže analitičar Novotny, Vlada mora nastaviti smanjivati oporezivanje, ali i raditi na povećanju ponude, povećati proizvodnju, kako bi ljudi mogli kupiti kvalitetniju hranu za nize cijene.

Dok nam je kilogram paprika 50 kuna, kilogram tikvica 25 kuna i glavica kelja oko 30 kuna, može nas možda utješiti što će, zahvaljujući europarlamentarki Biljani Borzan, Nutella u Hrvatskoj biti jednake kvalitete kao i na zapadu Europe…


Izvor / Foto: RTL

Komentari

X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u