Među tihim obrazovanim mladim ljudima koji rade u Lici i Gackoj, a nisu pod svjetlima reflektora poput nekih drugih, nauštrb loše demografske slike Ličko-senjske županije i svih stvari koje ne idu u prilog uspjehu i ambicijama, postoje i oni drugi. Oni koji šute i rade u tišini, trude se doprinijeti svojoj zajednici, a svojim znanjem neizmjerno doprinose mjestima u kojima žive.
Jedna od takvih je Snježana Bogdanić, kustosica Muzeja Gacke u Otočcu. Magistra komparativne književnosti i magistra muzeologije i upravljanja baštinom, dobitnica posebne Rektorove nagrade za rad na muzeološkoj koncepciji memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, ali i otočka djevojka iz susjedstva. Snježana Bogdanić nakon školovanja na fakultetu u Zagrebu, danas živi u Otočcu. Nakon rada na Radio Otočcu i nekoliko raznih radnih iskustava, svoje mjesto pronašla je u Gackom pučkom otvorenom učilištu gdje je zaposlena kao kustos. Životna priča veže ju uz Otočac, i Otočcu je odlučila posvetiti svoje znanje. Pročitajte što kaže o svemu za portal LIKACLUB.
Otočac je poznat po bogatoj i dugoj povijesti, ima li posla u kulturi za magistru muzeologije u Otočcu?
Itekako, posla za dva života! Ali to je dobro, zar ne? To je dokaz da se kultura nikada ne iscrpljuje, a u svijetu svjedočimo brojnim primjerima malih i velikih mjesta koja su kulturu stavila u središte pozornosti i na taj način generirala razvoj svih ostalih aspekta jedne male ili velike zajednice. U Otočcu kultura nije na margini, naprotiv, no posla u kulturi uvijek ima.
Na Filozofskom fakultetu završili ste književnost i muzeologiju, a Vaš CV impresivan je i širok. Među ostalim osvojili ste i Rektorovu nagradu za jedan muzejski projekt. Kako je tako mlad postati “kustos muzeja”?
Postajanje kustosom zapravo nema veze s godinama (baš kao ni mladost) – potrebno je steći godinu dana radnog iskustva u struci i položiti stručni ispit pri Muzejskom dokumentacijskom centru, dok za napredovanje unutar pojedinog muzejskog zvanja treba više godina i iskustva. Mnogo je mladih kustosa u Hrvatskoj, ja sam samo jedna od njih.
Skromno. Zašto ste se nakon školovanja u Zagrebu odlučili vratiti u Otočac?
Bit ću potpuno iskrena i reći da se to dogodilo prvenstveno zbog posla, tj. mogućnosti da u Muzeju Gacke prođem stručno osposobljavanje i steknem uvjete za polaganje stručnog ispita. Mnogobrojniji su oni studenti koji žele ostati u mjestu studiranja, i ja sam bila među njima, no iz moje odluke da živim i radim u Otočcu nipošto ne proizlazi nezadovoljstvo u odnosu na nekadašnju studentsku želju. Posao koji volite možete raditi bilo gdje, a ako imate sreće s time spojiti kvalitetne ljude, društveni život i ispunjeno slobodno vrijeme geografska širina i dužina postaju sasvim nebitne.
Za odgovornu funkciju u kulturi vrlo ste mladi. Prihvaćaju li starije kolege u struci Vaše nove ideje?
Iako u svakoj struci – poput svojevrsnog drevnog obreda inicijacije – postoji kraći ili duži period inicijalnog dokazivanja, moram priznati da sam imala sreće i relativno brzo počela nailaziti na plodno tlo za ideje koje nastoje odgovarati na nove potrebe i trendove, a pritom poštuju pravila struke. To je, zapravo, jedan sasvim prirodan i logičan proces.
Što bi istaknuli kao glavni problem među mladima u Ličko-senjskoj županiji? Zašto ih sve manje ostaje u svojim mjestima i gradovima?
Malobrojni su mladi ljudi koji nakon završenog obrazovanja ne žele raditi. Ako za mlade dugoročno nema radnih mjesta i/ili ako im se na tim radnim mjestima ne osigura prilika da pokažu stečeno znanje i vještine, imaju li motiva za ostanak, bez obzira radilo se o Ličko-senjskoj županiji ili bilo kojem drugom mjestu na ovoj planeti? Odlazak je vrlo jednostavan i razumljiv ishod, a uzroci i povodi su tema koju u ovoj razgovornoj formi ne bismo stigli zaključiti.
Završili ste srednju i osnovnu školu u Otočcu, stvarate i dalje radite u svom gradu, planirate i ostati? Po Vašem mišljenju, koji je glavni razlog iseljavanja mladih iz Like, ali i cijele Hrvatske? Osjeti li se iseljavanje u Otočcu ili je više riječ o mitu i pretjerivanju?
Da, za sada planiram ostati u Otočcu. Nisam sigurna da mogu procijeniti taj intenzitet iseljavanja. Ako pogledate posljednja dva popisa stanovništva na području Otočca nije se baš mnogo toga promijenilo, a o ishodima eventualnog iseljavanja ćemo moći konkretnije govoriti za 5 ili 10 godina. Što se tiče razloga iseljavanja smatram da ljudi ostaju tamo gdje nisu nezadovoljni – to najčešće znači tamo gdje mogu raditi i relativno ugodno živjeti, s osnovnim pravima i uvjetima koji su unutar zakonskih okvira zajamčeni svakom ljudskom biću – ako toga nema, ako ni taj minimum nije osiguran, neće biti ni ljudi, bez obzira iseljavaju li se „iz dobrog u bolje“ ili „iz lošeg u potencijalno dobro“.
Do otočkog Muzeja Gacke došli ste nakon studentske prakse u drugim muzejima poput onog Tehničkog u Zagrebu, Etnografskog… koliko su ljudi kulturno osviješteni u Hrvatskoj? Postoji li razlika između većeg grada poput Zagreba i manjeg poput Otočca?
Postotak kulturom privučenih posjetitelja svugdje je, ako govorimo o Hrvatskoj, podjednak, tu ne možemo i ne smijemo govoriti o manjim i većim sredinama kao o manjim i većim koncentracijama ljudi zainteresiranih za kulturu. U većim sredinama više je raspoloživih sredstava, više turista, veći je broj kulturnih i baštinskih institucija pa stoga i više različitih sadržaja… to su glavne razlike, a motivacija za posjet kulturnim događanjima svugdje je ista i podjednako (ne)intenzivna. Teško mi je govoriti o kulturnoj osviještenosti u Hrvatskoj s obzirom da ne postoje adekvatni analitički alati pomoću kojih je to moguće mjeriti, niti sam sama po struci analitičar. Možemo pratiti sadržaj, ali to nije jedini pokazatelj. Možda bi bilo dobro usporediti ulaganja u kulturu u drugim zemljama s onima u Hrvatskoj pa iz toga izvući kakav zaključak… ili poučak.
Jeste li zadovoljni posjetom sadržaja koje organizirate u Gackom pučkom otvorenom učilištu? Gdje možemo pratiti aktivnosti GPOU?
Sve aktivnosti Gackog pučkog otvorenog učilišta Otočac možete pratiti na službenoj web stranici koja se ažurira na dnevnoj bazi i na kojoj možete vidjeti najave događanja i do mjesec dana unaprijed. Prisutni smo i u prostoru društvenih mreža te nas možete pratiti na Facebooku. Brojem posjetitelja smo zadovoljni, no GPOU stalno radi i na kreiranju novih sadržaja i podizanju kvalitete postojećih. Bez novih sadržaja i bez kvalitetnih sadržaja nemoguće je računati niti na novu niti na postojeću publiku.
Što se događa s otočkim Kinom? Projekcije se održavaju, obnovljeno je, kakva je posjeta? I kakvi su planovi za budućnost?
Poslovima kina uglavnom se ne bavim, no iskoristit ću ovu priliku i reći kako je kino u Otočcu od 2015. godine jedino kino s mogućnošću prikazivanja filmova u 3D tehnologiji na području Ličko-senjske županije. Te godine je uz potporu Ministarstva kulture RH digitalizacijom kina obnovljena kinotečna djelatnosti koje nekoliko godina nije bilo, a ove je godine kino dobilo i novi sustav ozvučenja. Projekcije se redovito održavaju, a s obzirom na učestalost posjeta i stoljetnu tradiciju kino projekcija u Otočcu može se reći da je ulaganje u modernizaciju kina u potpunosti opravdan potez.
Nedavno ste napravili izložbu o poznatoj Otočkoj pivovari, mnogo se pričalo o tom zanimljivom koraku. Otkud ideja i jeste li zadovoljni odazivom građana i reakcijom medija?
Industrijska baština jednakovrijedan je dio kulturne baštine i tema kojom se zavičajni muzej, uz preduvjet da djeluje na prostoru gdje je postojala ili još uvijek postoji industrija, treba aktivno baviti. Muzej Gacke do sada je u manjoj mjeri prikupljao takvu vrstu građe, a ovo je prvi put da je i prikazujemo u formi izložbe. Bavljenje industrijskom baštinom podrazumijeva zadiranje u ne tako davnu povijest – onu o kojoj još uvijek svjedoče brojni djelatnici industrijskih pogona, povijest za koju su još uvijek sentimentalno vezani. Odazivom posjetitelja i mjerom u kojoj su mediji popratili izložbu smo iznimno zadovoljni, a vjerujem da će do rujna 2018. godine, do kada je izložba otvorena, broj posjetitelja kontinuirano rasti. Također, i ovom prilikom ističemo kako nijedna izložba nije završena priča, a svi oni koji žele podijeliti svoja sjećanja na pivovaru dobrodošli su to bilo kada učiniti.
Na izložbi o pivovari dijelili ste pivo? Kako je došlo do te ideje i kakva je bila realizacija? Na kraju, najvažnije, kakve su reakcije posjetitelja?
Posjećuju li Muzej Gacke grupe turista ili građana? Među ostalim, i vodič ste za grupe, kakav je interes za bogatu kulturu razvijenu na području Otočca kroz stoljeća?
Broj godišnjih posjeta Muzeju Gacke neznatnije varira, a u godišnjim izvješćima bilježimo do 2600 posjetitelja. Najčešći posjetitelji su grupe, pojedinačnih posjeta puno je manje. Što se tiče dobne strukture između 40 i 50% posjetitelja čine djeca, tj. osnovnoškolci i srednjoškolci, a posjećuju nas u najvećoj mjeri turisti s područja Hrvatske. Interes za posjet kulturnim znamenitostima, pritom mislim i na sve ono što se nalazi izvan muzeja, u porastu je, a i Muzej Gacke nastoji sve više ulagati u marketing. Za sljedeću godinu pripremamo jednu opsežniju promotivnu brošuru te besplatan audiovodič kroz muzej i izvanmuzejske lokalitete.
Osim Muzeja Gacke, što bi još posebno istaknuli za vidjeti u Otočcu?
U Otočcu danas postoji dovoljno sadržaja da slobodno možemo reći kako je jedan dan nedovoljan za posjet ovom gradu. U Muzeju Gacke, koji osigurava besplatna stručna vodstva i za grupe i za pojedinačne posjete, možete dobiti osnovne informacije o povijesti i znamenitostima ovog kraja, no da biste sve to doživjeli morate otići izvan okvira muzejske institucije. Oni koje zanima povijest mogu se posvetiti obilasku lokaliteta u okolici Otočca koji svjedoče o naseljavanju ovog kraja od kamenog doba do danas; kao prirodnu baštinu svakako bih izdvojila izvore rijeke Gacke u mjestu Sinac koji su zaštićeni kao hidrološki spomenik prirode, a ako ne želite izlaziti van grada bitno je znati da i Otočac ima brojne zanimljive zaustavne točke, poput gradskog parka, Gačanskog parka hrvatske memorije, srednjovjekovne utvrde Fortice… ali o tome ne valja samo govoriti, treba to doći vidjeti!
Hvala Snježana, sretno u razvoju Muzeja Gacke i očuvanju kulture u Otočcu.
Hvala Lika Clubu na pozivu, a sve čitatelje pozivam da svrate do Muzeja Gacke u Otočcu!
Foto: Privatna zbirka, Gacko pučko otvoreno učilište
Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.
Hrvatski
English