PRIČA O OTOČKOJ PIVOVARI Znate li kako je nastalo prvo pivo?

Prije nešto manje od godinu dana u Otočcu je otvorena izložba naziva Baština u nestajanju: Otočka pivovara kao prva izložba ciklusa posvećenog industrijskoj baštini grada. Izložbu je u Muzeju Gacke koji djeluje pri Gackom pučkom otvorenom učilištu Otočac moguće besplatno razgledati do kraja rujna ove godine, a već 26. listopada na istom mjestu bit će otvorena druga izložba ciklusa koja će prezentirati zanimljivosti vezane uz otočku Kožaru i tekstilnu industriju Oteks.

Mnogima je nevjerojatno to da se u Otočcu nekoć proizvodilo pivo, dok neke druge generacije sa sjetom gledaju na činjenicu da nekadašnje najpopularnije pivo otočke pivovare – Lički biser – više ne mogu popiti. Bilo kako bilo, priča o pivu ne počinje (a niti završava) s Otočkom pivovarom, već mnogo, mnogo prije, između 9500. i 4000. godine pr. n. e., kamo nas vodi i uvodni dio ove izložbe.

Pivo nije prvi alkoholni napitak koji su ljudi namjerno proizveli. Prema najstarijim dokazima to je bilo vino od riže proizvedeno u Kini prije 9000 godina, a mnogo ranije fermentinare su plodove zbog antiseptičkog djelovanja, lake probavljivosti i snažnog mirisa koji je osiguravao lako pronalaženje jeli naši preci – primati – koji su se hranili voćem. Pivo je nastalo greškom – pretpostavlja se da su kruh ili žitarice ostali natopljeni u vodi, a potom je netko probao tu fermentiranu kašu i otkrio njezino blago opojno djelovanje.

Pivo najvjerojatnije nastaje u periodu između 9500. i 4000. god. pr. n. e. kada ljudi počinju sabirati i kultivirati žitarice. Bliskim istokom pivo se širi oko 4000. god. pr. n. e., a upravo iz tog razdoblja potječe prvi slikovni prikaz piva: piktogram na kojem dvije osobe piju pivo iz glinenog vrča pomoću slamki od trske. Pivo je isprva bilo slabo filtrirano i sadržavalo je veće komade žita, a korištenje slamki sprječavalo je njihovo gutanje. Prvi pisani dokumenti o pivu potječu iz Mezopotamije iz perioda oko 3000 god. pr. n. e. U njima se spominje proizvodnja čak 20 vrsta piva.

Pretpostavlja se da umijeće proizvodnje piva Sumerani i Egipćani prenose Grcima, a Grci Rimljanima. Ni Grci ni Rimljani nisu u većim količinama proizvodili pivo. Wolfgang Vogel u priručniku Pivo iz vlastitog podruma ističe kako rimski autori u 1. st. spominju Gale i Germane kao one koji piju «užasan sok nastao vrenjem ječma ili pšenice, neki bućkuriš koji s vinom nema nikakvih sličnosti.» I drugdje je u pisanim dokumentima spominjano kako su narodi koji su pili vino, a misli se tu na narode koji su živjeli u južnim ili južnijim dijelovima Europe, podrugljivo gledali na pivo. Pivo se najčešće povezivalo s «barbarskim» narodima sjevera Europe, dok su vino pili «civilizirani» narodi s Mediterana.

Početkom 9. st. proizvodnja piva napreduje, a najstariju tradiciju proizvodnje na sjeveru Europe razvijaju Belgija, Nizozemska, Njemačka i Češka u okviru malih i samostanskih pivovara. Jug Europe dugo je odbijao prihvatiti pivo navikavši na okusom nemjerljivo manje gorko vino. Od 13. do 15. st. proizvodnja piva na sjeveru Europe značajno se razvija, a potom se nezaustavljivo širi ostatkom Europe i svijeta.

Sigurni dokazi o proizvodnji piva u Hrvatskoj vode nas u 14. stoljeće – no više o tome saznajte u člancima koji slijede!

Izložbu Baština u nestajanju: Otočka pivovara možete razgledati svakim danom od ponedjeljka do petka u vremenu od 8 do 15 sati.

LIKACLUB.eu podržava očuvanje kulturnog identiteta i nasljeđa Ličko-senjske županije, tim ciljem sadržaj ovog teksta uređen je u suradnji s Muzejom Gacke iz Otočca.

 

 

 

---

Izvor: Snježana Bogdanić (Muzej Gacke Otočac) | Foto: Otočka pivovara sredinom 20. st. (Zbirka Muzeja Gacke)