PRIČA O OTOČKOJ PIVOVARI Kako je pivo došlo u Hrvatsku? Prvi siguran dokaz seže u 14. stoljeće!

Tena Brnad 13. srpnja 2018. 05:50

2 minuta

Mnogo toga o nastanku i širenju piva, prvim pivovarama u Hrvatskoj i nekoć glasovitoj Otočkoj pivovari moguće je saznati na izložbi Baština u nestajanju: Otočka pivovara koja je do kraja rujna otvorena u Otočcu u Muzeju Gacke koji djeluje pri Gackom pučkom otvorenom učilištu, a na izložbi su izloženi i rijetki sačuvani primjerci originalne ambalaže proizvoda Otočke pivovare, uključujući i glasovito pivo Lički biser.

Govoreći o pivu valja istaknuti to da je ono nakon vode i čaja najkonzumiranije piće na svijetu, sa 185 milijardi litara popijenih u 2016. godini. Pivo se danas proizvodi od 4 osnovna sastojka: slada (ječmenog ili pšeničnog), hmelja, kvasca i vode. Reinheitsgebot je naziv prvog prehrambenog zakona, još uvijek važećeg, koji propisuje proizvodnju piva samo od ječma, hmelja i vode. Kvasac se naknadno počeo dodavati u pivo, a do 15. st. kada ovaj zakon u Bavarskoj stupa na snagu pivo se proizvodilo kuhanjem različitih vrsta žitarica kojima su radi boljeg okusa dodavane različite smjese biljaka. Zbog kratkog roka trajanja prvih piva i različitih (često i otrovnih) biljaka koje su dodavane u pivo u srednjem je vijeku bilo uvriježeno vjerovanje prema kojem su pivo svojim činima kvarile pivske vještice, nerijetko zbog toga i pogubljene.

Pivu je trebalo nekoliko tisućljeća da stekne status trećeg najpopularnijeg pića na svijetu, a intenzivniju popularnost počinje stjecati između 13. i 15. stoljeća kada se proizvodnja piva sa sjevera Europe širi ostatkom starog kontinenta – a potom i čitavog svijeta. Postoji mogućnost da je već u 4. st. pr. n. e. trgovačkim putovima iz Grčke prema Europi, koji su vodili uz obalu Jadrana, pivo po prvi put stiglo na prostor Hrvatske, posebice uzme li se u obzir kako su Hvar, Korčula i Vis svojevremeno bili grčke kolonije. To je pretpostavka koja do danas nije potvrđena, a prvi siguran dokaz o postojanju piva u Hrvatskoj seže u 14. st. kada se spominje tek jedan pivar iz Zagreba.

Osim doseljenika iz Češke i Njemačke koji krajem 17. st. naseljavaju zbog rata s Osmanlijama raseljenu Slavoniju i vojnih službenika koji su obavljajući svoju dužnost na području Vojne krajine došli na prostor Hrvatske i donijeli sa sobom tradiciju pijenja i proizvodnje piva valja istaknuti kako je na pojavu pivarstva u Hrvatskoj utjecala i činjenica da u vrijeme Habsburške Monarhije Beč nije percipiran samo kao središte moći, već i kao središte utjecaja, a tamo je krajem 18. st. postojalo više od 500 pivnica. Prve pivovare u Hrvatskoj otvaraju se u 17. st. u Osijeku u kojem je bila smještena jedna od najvećih vojnih posada s brojnim Nijemcima.

Pivo se u Hrvatskoj intenzivnije proizvodi od kraja 19. stoljeća. U jednom od brojeva Hrvatske revije iz 2002. godine čiji je tematski dio posvećen pivarstvu Mladen Klemenčić govori o malom broju hrvatskih craft piva te pivskih smotri i festivala, a ističe i to kako u Hrvatskoj ne postoji trgovina specijalizirana za prodaju piva. Danas pivarstvo u Hrvatskoj – s nekoliko specijaliziranih trgovina, više od 20 craft pivovara i sve kvalitetnijim pivskim manifestacijama – na sreću izgleda sasvim drukčije nego početkom 21. stoljeća. A gdje su podignute prve pivovare na području Gacke, Like i Krbave – čitajte sljedeći tjedan!