PRIČA O KOSINJU Sela i gradovi koji su zauvijek nestali pod vodom

Tena Brnad

Staro hrvatsko naselje Kosinj danas se spominje samo kad je riječ o poplavama. Izmučena Kosinjska dolina u iščekivanju je potapanja uslijed izgradnje hidroelektrane i pripadajućeg akumulacijskog jezera na rijeci Lici . Kako ovaj projekt utječe na sadašnjost, budućnost, ali i prošlost Kosinja, tema je serije članaka pod nazivom PRIČA O KOSINJU. 

Akumulacijska jezera diljem svijeta kriju priče o potopljenim selima i gradovima, o ljudima koji su prisilno morali napustiti svoje domove. Tek povremeno, kad se spusti razina vode, na površinu izrone ruševine kuća i zvonici crkava kao jedini podsjetnik na ova zaboravljena mjesta. U drugom nastavku Priče o Kosinju prisjetit ćemo se naselja koja su doživjela sudbinu koju očekuje i Kosinj.

1. Mračna strana Asuanske brane

Asuanska brana je jedno od najspektakularnijih dostignuća građevinarstva 20. stoljeća. Zbog stvaranja umjetnog jezera na rijeci Nil 1960. – 1970. godine prisilno je preseljeno oko 100.000 stanovnika Egipta i Sudana koji nikada nisu dobili obećane odštete. Neke poznatije građevine poput Abu Simbela UNESCO je spasio premještanjem, a veliki dio je potopljen u jezeru čime je nanesena ogromna šteta egipatskoj i svjetskoj kulturnoj baštini.

Izvor: Wikimedia Commons

2. Mologa – ruska Atlantida

Ruski grad Mologa i još 663 sela potopljeni su prilikom izgradnje Rybinskog umjetnog jezera, krajem 30-ih godina prošlog stoljeća. Informacije o potapanju Mologe sovjetska vlast je dugo držala u tajnosti jer je preseljeno oko 130.000 ljudi. Tristotinjak osoba koje su odbile iseliti se ostavljene su da se utope. U kolovozu svake godine bivši stanovnici Mologe i njihovi potomci plove do potopljenog grada kako bi položili vijence u vodu. Na mjestu gdje se  nalazila Crkva Kristova uskrsnuća postavljen je spomenik s natpisom “Oprosti nam, Mologo“.

Izvor: wikia.com

3. Mediano – crkva pod vodom

Prilikom izgradnje jednog od najvećih umjetnih jezera u Španjolskoj, 1969. godine je potopljeno naselje Mediano na sjeveru Španjolske. U dubini jezera nalazi se crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije iz 16. stoljeća, čiji zvonik ponekad izroni iznad površine vode kao podsjetnik na uništene živote ljudi koji su morali napustiti svoje domove.

Izvor: Wikimedia

4. Curon Venoste – zvonik iznad zaleđenog jezera

Prilikom izgradnje hidroelektrane 1950. godine, žrtvovane su 163 kuće Curon Venoste, talijanskog gradića u blizini švicarske granice. Iznad vode ostao je samo zvonik crkve Crkva svete Katarine iz 14. stoljeća do kojega se, kada je jezero zaleđeno, može doći i pješice. Prema jednoj legendi, ljudi koji žive pored jezera ponekad čuju zvona s tornja potopljene crkve, premda su ona uklonjena prije dolaska vode.

Izvor: Pixabay

5. Bilećko jezero – tajna čuvana 50 godina

Krajem ljeta 2017. godine, prilikom nezapamćene suše u Hercegovini, Bilećko jezero na rijeci Trebišnjici otkrilo je tajnu koju čuva gotovo 50 godina. Kada se voda povukla izronile su kuće, bunari i dvorišta sela koje je potopljeno da bi se napravilo akumulacijsko jezero.

6. Nestvarni prizori na dnu Ramskog jezera

Ramsko jezero na području današnje općine Prozor-Rama stvoreno je 1968. godine. Potopljeno je 15,5 kvadratnih kilometara zemljišta i 1142 objekta. U iseljeničkom valu koji je nastao potapanjem Rame iselilo je 752 obitelji s 2939 članova. Zbog loše hidrološke godine i pojačane proizvodnja električne energije jezero je 2017. godine gotovo presušilo i otkrilo ostatke kuća, vjerskih objekata, grobova, opeke, čavala, obuće, posuđa…

7. Selo u dubinama Kruščice

Kruščica, umjetno jezero kod sela Mlakva u Kosinju, nastalo je izgradnjom brane na rijeci Lici 1971. godine. U dubinama jezera se nalazi istoimeno selo sa crkvom svetog Ilije. Za potrebe izgradnje hidroelektrane stanovništvo je iseljeno, a oltar crkve sv. Ilije preseljen u mjesto Aleksinicu. Za ljetnih mjeseci, u vrijeme niskog vodostaja, vide se temelji i ruševine crkve, kuća, imanja i cesta potopljenog sela.

8. Perućko jezero i manastir Dragović

Perućko jezero je umjetna akumulacija nastala izgradnjom brane Peruća na rijeci Cetini. Poplavljivanjem tog područja većina stanovništva se premjestila na viša područja, a dio stanovnika je odselio iz ovog kraja. U rujnu 2003. godine, zbog velike suše koja je spustila razinu vode, iz jezera je “izronio” manastir Dragović zajedno s ostatcima mnogih kamenih kuća, staja, mlinova i suhozida.

Izvor: Wikimedia Commons

Komentari

X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u