Predsjednica želi ponovo uvesti vojni rok

Vojni rok – Predsjednica RH inicirat će povratak redovne vojne obuke. Otkako je 2007. u vojarne otišla zadnja generacija hrvatskih ročnika na 6-mjesečno služenje vojnog roka, nisu u struci prestajale rasprave o potrebi vraćanja obaveznog vojnog roka.

Kada je u izbornoj kampanji Kolinda Grabar-Kitarović rekla da se ne smijemo igrati s nacionalnom sigurnošću te da treba vratiti obvezni vojni rok u nekom obliku – bio je to jasan signal da će i Hrvatska promisliti o vraćanju obavezne vojne obuke. Činjenica je da sve više europskih, pa i država članica NATO-a razmišlja da se ponovo uvede obavezni vojni rok.

Strah od nove krize

Uzrok je pogoršanje sigurnosne situacije zbog islamskog terorizma, kao i jačanja hladnoratovskog sukoba Zapada i Rusije zbog krize i rata u Ukrajini. No ovdje je riječ i o strahu država da je nova kriza uzdrmala i dosad neupitni sustav kolektivne sigurnosti NATO-a, gdje više ne vlada uvjerenje da će sve članice krenuti u rat bude li, primjerice, Rusija napala neku malu zemlju Baltika. Strah je najveći upravo tamo pa je prije mjesec dana Litva odlučila vratiti obavezni vojni rok, privremeno na 5 godina. Aktualna hrvatska vlada, međutim, uopće ne razmišlja o tim promjenama u vojnom sustavu. U MORH-u podsjećaju da ni u jednom strateškom dokumentu nije predviđen povratak ročne vojske. Naprotiv, u Banskim dvorima s podsmijehom komentiraju ideju predsjednice i vrhovne zapovjednice K. Grabar-Kitarović jer je ročna vojska svojedobno u RH i ukinuta “u skladu sa standardom NATO-a”. On, naime, njeguje profesionalne vojske, naročito sastavnice koje odlaze u misije u svijetu.

Taj argument više i nije najtočniji jer, da se i vrati obvezni vojni rok, RH, naravno zadržava i svoju profesionalnu vojsku. Činjenica je da su se stvari od 2007. uvelike promijenile i da se pokazuje kako je 15 do 16 tisuća profesionalnih vojnika Hrvatskoj premalo. Pogotovu što nisu ni vrhunski opremljeni kako je planirano. U MORH-u tu “rupu” u nacionalnoj sigurnosti pokušavaju zakrpati vraćanjem pričuve, no radi se tek o dvije tisuće rezervista, kojima još nije podijeljena oprema niti su počeli s obukom “prisjećanja na vojsku i oružje”. Na Pantovčaku planiraju inicirati vraćanje vojnog roka. Predsjednica razmišlja o tromjesečnom služenju roka, a vojnici bi primali plaću. No na Pantovčaku su svjesni da od tog plana nema ništa dok je ove vlade.

Godinama čekaju red

– Ne uspijevamo se dogovoriti s Milanovićem i o manjim stvarima, a kamoli o ovako važnim promjenama – potvrđuje izvor s Pantovčaka. Kod ljudi zaduženih za pitanja nacionalne sigurnosti prevladava stav da baš nedostatak obučenog ljudstva predstavlja istinsku prijetnju nacionalnoj sigurnosti. I u susjedstvu iste dvojbe. U BiH, a naročito u Srbiji, gdje ankete pokazuju da su za vraćanje vojnog roka skoro dvije trećine građana. U međuvremenu Srbija je odlučila povećati broj dobrovoljaca koji žele služiti vojni rok. Tako će ubuduće 3000 mladića i djevojaka godišnje prolaziti šestomjesečnu vojnu obuku.

U Hrvatskoj se vrlo velik broj mladića i djevojaka javlja za dragovoljno služenje vojske, no čekaju i po nekoliko godina da dođu na red za obuku. U 2012. dragovoljni vojni rok završila su 662 kandidata, 2013. 751, a prošle godine 732 ročnika.

Oni odlaze na obuku koja traje 8 tjedana, a potom velik dio njih uđe u obzir i za potpis profesionalnog ugovora. U zadnje tri godine tako je u vojni sustav primljeno 1375 vojnika. Vojni proračun (4,4 mlrd. kuna) nije dovoljan da se poveća broj dragovoljaca. Šteta jer bi se tako sigurnosna “rupa” zbog manjka obučenih ljudi mogla elegantno i brzo smanjiti.