Pobuna erosa – izložba crteža Petra Hranuellija

Tena Brnad 14. veljače 2019. 20:15

2 minuta

Otvorenje izložbe crteža “Pobuna erosa” Petra Hranuellija održat će se u petak, 15. veljače 2019., u galerijskoj sobi Marije Braut – Cinkuš, s početkom u 19 sati.

Likovni osvrt o izložbi koji je napisao Marijan Grakalić prenosimo u cijelosti:

Kad su posrijedi crteži Petra Hranuellija, redovito nastalih i kao skice za njegove kamene ili staklene skulpture, crtani olovkom ili tušem tako da se naglasi kontura figure i ništa drugo, onda se ujedno radi i o svjedočenju raspusnosti erotizma koji karakterizira habitus ovog umjetnika. Takvom spontanom neposrednošću koja djeluje prirodno gotovo do nezgrapnosti ali ipak i krajnje privlačno i blisko, odskače se od tiranije vremena koja uglavljuje kao standardni tehnički proces da se sve što je erotsko doživljuje i svodi na puku seksualnost. Pobuna erosa kod Hranuellija, gledajući njegove crteže, je očita. Ona ima prvenstvenu zadaću ne sam u tome da se odmakne od dehumanizirajućih tendencija koje dominiraju konzumentom praksom seksualnost, već da i erotizam predstavi na način koji nam treba uljepšati život. Crta infantilnoga u crtežima ima upravo takvu namjeru. Vraćanja početku u kojem eros i ljubav nisu stvar neke ”psihološke revolucije’ već ono što je samo po sebi iskonski neizbježno i zato važno kao konkretno estetsko i erotsko oslobođenje. Biti umjetnikom znači biti u tajnom i stalnom dosluhu sa erosom (npr. Platon ga zamišlja kao demona), biti u mogućnosti prispodobiti sretna stanja makar i redukcionistički, kao što je kod Hranuellijevih crteža slučaj, tek konturom.

Uostalom, koliko god da se eros čini starom stvari, pojmovno i umjetnički, sposobnost umjetnika jest i u tome da mu svojim umijećem i iskustvom priskrbi i određenu svježinu, bilo stilom bilo toplinom. U ovim erotografijama eros je posve konkretan, buntovan i izvjestan. Nema tajni, skrivanja ili prešućivanja. Otvorenost prema drugome tako je također interpretira erotski, zanatski vješto i misaono i estetski zrelo.

Petar Hranuelli, rođen u Supetru (27. prosinca 1975.), a do 1994. godine živi u Postirama na otoku Braču. Izlaže od 1994. godine na 51 samostalnih i 99 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja. O njegovom umjetničkom radu pisali su istaknuti likovni kritičari: Tonko Maroević, Ive Šimat Banov, Draženka Jalšić Ernečić, Nikola Albaneže, Olivera Vukotić, Stanko Špoljarić, Davorin Vujičić, Marijan Grakalić, Romana Tekić, Sonja Petrović Jagić, Vesna Bunčić, … Djela mu se nalaze u javnim i privatnim zbirkama (Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Nizozemska, Italija, Austrija, Srbija, Turska, Engleska, Crna Gora, Španjolska, Kalifornija, Čile, Švicarska, …)

Hranuellijev opus materijalom i vitalnošću vezan je uz ishodište, otok Brač. Kamene skulpture formi apstrahiranih iz figurativnog prikazuju najčešće žene (Venere) i ljudsku figure općenito, redovito u dijalogu s tradicijom od prahistorije preko klasične antike do suvremenog doba. Vitalnost i bujnost isklesana u kamenu, nekadi i u drugim materijalima poput stakla, bilo da se radi o skulpturama manjeg formata ili javnoga karaktera odlike su Hranuellijeva stvaralaštva. Član je HDLU-a od 2006. godine. Živi i stvara u Rasoji i Zagrebu .