Opasnosti koje prijete za vrijeme ronjenja

Nekim je roniteljima izlika ribolov, nekima rekreacija, no pravi je razlog ljubavi prema ronjenju euforija dubine, koju izazivaju kemijske promjene u mozgu lišenom kisika, piše 24sata.hr

Ljudsko je tijelo dobro prilagođeno vodenom okružju pa se i u vodi osjećamo kao kod kuće – barem neko vrijeme. Kad uronimo, dolazi do fizioloških prilagodbi koje zahvaćaju srce, krvožilni sustav, pluća i druge organe. Naš se metabolizam tada usporava radi štednje energije i kisika, a pluća se skupljaju na četvrtinu uobičajene zapremnine.

Najsposobniji ronitelji na dah dosežu i 200 m, no i mnogo manje dubine kriju smrtonosne opasnosti, koje su unesrećile mnoge ljubitelje dubina.

Upoznajmo tipične opasnosti koje nam prijete u vodi:

Pucanje bubnjića

Rastući pritisak vode može izazvati bol, pa i prsnuće bubnjića. Simptomi su vrtoglavica, povraćanje i krvarenje iz uha. Ovo se izbjegava kompenzacijom – izjednačavanjem tlaka u uhu pri uranjanju. Kompenzacija se izvodi tako da se jezikom pritišće stražnji dio nepca. Tim se pokretom šalje dašak zraka kroz Eustahijevu cjevčicu do srednjeg uha.

Dušična narkoza

Javlja se na 12 metara, a osobito je izraženo od 30 metara. Duboko u vodi, mozak počinje ostajati bez kisika, pa u moždane stanice prodire više dušika. Ovaj plin ima učinak sličan alkoholu, te ronitelja zahvaća ushićenje, rast samopouzdanja i prezir prema opasnosti.

Pothlađenost

U hladnoj vodi može vam se dogoditi ono što je zadesilo žrtve s Titanica. Prvi su znakovi pothlađenosti umor i otežano rasuđivanje.

Nesvjestica u plićaku

Opasnost vreba i kod izranjanja. Kako pritisak vode opada, pluća i zrak u njima se šire. U tako proširenim plućima, preostale rezerve kisika preraspršene su da bi ušle u krv pa na nekoliko metara od površine mozak ostaje bez kisika i čovjek gubi svijest. Svi se ronitelji uvježbavaju prepoznati nadolazeću nesvjesticu na vrijeme da bi mogli izroniti prije no što bi ona nastupila.

Više na 24sata.hr

 

---

Foto: Unsplash