Održan je promotivni skup pod nazivom „Lički jezikoslovni trolist“
U srijedu 13. travnja nazočili smo promotivnom skupu pod nazivom „Lički jezikoslovni trolist.“ Održano je predavanje povodom podizanja spomen obilježja u Gospiću. U predavaoni je bila izložena maketa spomen obilježja trojici vrsnih Hrvatskih jezikoslovaca, a redom to su Ante Starčević, Šime Starčević i Fran Kurelac. Pokrovitelj akcije podizanja spomen obilježja je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu.
Nakon kratkog uvoda, predstavio se gospodin Nikola Kostelac, ujedno predsjednik Udruge Ličana „Vila Velebita.“ Kao inicijatore izgradnje spomen obilježja navodi biskupa Ličko – senjske županije Milu Bogovića, te zagrebačkog arhitekta Antu Pađena koji je projektirao spomenik. Osvrnuo se na stanje Hrvatskog jezika, a osim toga predstavio je ukratko koncept spomen obilježja koje je osmišljeno kao knjiga na knjizi. Skulptura je osmišljena na način da Ante Starčević drži zastavu Hrvatske, njegov prezimenjak Šime otvorenu, a Fran Kurelac zatvorenu knjigu. Omata ju zastava, što predstavlja ujedinjenu kulturu naših prostora. Kroz simbol knjige nastoji se prikazati značaj jezika za narod.
Izlaganje je započeo prof. dr. sc. Željko Holjevac, profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Osvrnuo se na 19. stoljeće, kao stoljeće stvaranja modernih nacija. Govorio je o premošćivanju jezičnih barijera i nestandardiziranosti jezika u to vrijeme. Kroz tri dijalekta nastojao je prikazati raznolikost, pa čak i ako je nacija jedinstvena. Borba za standardni jezik i pravopis ključna je borba u 19. stoljeću na našim prostorima, jer preduvjet političkom bilo je jezično ujedinjenje. Navodi Šimu Starčevića kao istaknutog slovničara, jer je već 1812. predstavio gramatiku hrvatskog jezika, tzv. ricoslovicu. Za službeno narječje predlagao je štokavštinu, jer je i sam njome govorio. Njegova ideja tada nije zaživjela.
Na profesora Holjevca nadovezao se, prof. dr. sc. Ante Bežen, profesor u miru Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kratko predstavivši Šimu Starčevića kao Ličana iz Velikog Žitnika, osvrće se na njegov značaj u kontekstu Hrvatskog jezika. Ističe drugu gramatiku Šime Starčevića u kojoj dolazi do prijedloga pravopisa koji nije uključivao dijakritičke znakove. Antu Starčevića navodi kao inicijatora uvođenja ekavice s ciljem razlikovanja hrvatskog jezika nad srpskim. Ističe Danicu ilirsku kao prve novine u potpunosti na Hrvatskom jeziku.
Predavanje je zatvorio, dr. sc. Željko Jozić, ravnatelj instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Podobnije se zadržao na Franu Kurelcu. Fran Kurelac rođen je u Bruvnu, u Lici. Hrvatski je književnik i filolog, te glavni kada je riječ o narodnom preporodu Hrvatskoj primorja. Proučavao je jezik gradišćanskih Hrvata i etimologiju, a osnovao je i Riječku filološku školu. To je bila prva filološka škola hrvatskog jezika na tim prostorima. Jezgrom Hrvatskog jezika smatrao je čakavštinu i zalagao se za uvođenje kratkog genitiva množine i starijih jezičnih oblika u Hrvatski jezik.
Želiš se uključiti u našu zajednicu i svakodnevno primati poruke s terena te se družiti s Ličankama i Ličanima? Ili si naš/a iz Ličko-senjske, pa odmah postaješ dio dobrog društva? :) Uključi se u Viber zajednicu klikom na linku Lika Club | Najčitanije 🔥
Komentari
Foto: vila-velebita.hr
