OD OTOČCA PREKO KORENICE DO LOVINCA Upoznajte najljepše moto rute kontinentalnog dijela Ličko-senjske županije!

Tena Brnad

U serijalu Najljepše moto rute Ličko-senjske županije upoznajemo jednu od najljepših i najraznolikijih županija u Hrvatskoj – na dva kotača.


Nakon što smo istražili ceste preko Velebita i one u primorskom dijelu županije, u trećem nastavku serijala predstavljamo moto rute koje prolaze kroz kontinentalni dio županije. Krenite s nama u cestovnu avanturu i kroz Najljepše moto rute istražite bogatu prirodnu i kulturu baštinu unutrašnjosti Ličko-senjske županije!

JAHANJE PO VISORAVNI (Otočac – Vrhovine – Homoljac – Vrelo Koreničko – Korenica – Bunić – Široka Kula – Lički Osik – Perušić – Otočac)

“Jahanje po visoravni” naziv je spektakularne rute duge 121 km koja započinje na Švičkom jezeru nedaleko Otočca. Cesta će vas voditi kroz atraktivne šumske kotline i mala naselja s tradicionalnim ličkim kućicama sve do “stepskog” krajolika Vrhovina na 765 m.n.v. U Homoljcu (880 m.n.v.) pripazite na oštre zavoje, a kod Korenice vas očekuje najatraktivnija dionica s neprestanom izmjenom sporijih i bržih zavoja na izuzetno dobroj podlozi. Nakon vožnje po pustoj visoravni u mjestu Vrpile (810 m.n.v.) i uživanja u oštrim okukama kod Bunića, u Ljubovu ćete dostići visinski vrhunac ove rute – 985 m.n.v. Prolaskom Široke Kule dolazite u Lički Osik (570 m. n.v.) te nastavljate preko Perušića do Ličkog Lešća, a ruta završava tamo gdje je i počela – u Otočcu.

Čista i netaknuta priroda Vrhovina

Zbog svježeg planinskog zraka i nezagađene prirode, šume i proplanci općine Vrhovine idealni su za rekreaciju i odmor. Arheološki nalazi iz špilje Bezdanjače svjedoče da je ovo područje bilonaseljeno još od prapovijesti. Crkva svetog Arhangela Mihajla i Gavrila iz 1764. godine jedna je od najstarijih zidanih crkava u Lici, dok je Ličko prelo iz Vrhovina uvršteno na popis nematerijalne kulturne baštine.

Foto: Turistička zajednica Općine Vrhovine

Jedini pećinski park u Europi

Samo 2,5 km od središta Perušića ne propustite posjetiti jedini pećinski park u Europi. Na relativno malom prostoru Pećinskog parka Grabovača nalazi se veliki broj zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta i čak 7 speleoloških objekata, a najveću i najljepšu špilju Samograd možete razgledati uz pratnju vodiča. Bogata je stalaktitima, stalagmitima i drugim kalcitnim tvorevinama, dok potpisi austrijskih časnika iz 1835. godine na jednoj sigi svjedoče da je špilja bila posjećivana i u prošlosti.

Foto: TZ Ličko-senjske županije

OD SJEVERA DO JUGA (Plitvička jezera – Korenica – Bjelopolje – Frkašić – Donji Lapac – Dobroselo)

Na Plitvičkim jezerima započinje ruta koja će vas, kao što joj i ime govori, voditi u pravcu juga, preko Jezerca i Korenice. U Bjelopolju, na otprilike 660 m.n.v, skrenut ćete lijevo prema Donjem Lapcu. Ovdje započinje 27 km dug vrhunac ove rute s brojnim zavojima okruženima predivnim borovim šumama i zelenim brdima. Najviša točka rute je mini prijevoj na 1100 m.n.v. Bijeli potoci – Kamensko, nakon čega se cesta spušta u pravcu Dnopolja i Donjeg Lapca ponovno do početnih 620 m.n.v., a vožnja završava u Dobroselu.

Neponovljivi spoj vode i krša

Prostrane šume, 16 jezera s pjenušavim kaskadama i slapovima, bogata flora i fauna te šumske staze i drveni mostići dio su cjeline Plitvičkih jezera koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom  baštinom. Na raspolaganju vam je 10 različitih programa obilaska koji uključuju i vožnju panoramskim vlakom i električnim brodom na jezeru Kozjak.

Foto: TZ Ličko-senjske županije

Bijeli potoci – Kamensko i Lička Plješivica

Neponovljiv osjećaj avanture pružit će vam vožnja Ličkom Plješevicom. Nakon što ste prošli veličanstvenu zelenu visoravan s pogledom na obližnje planinske masive (najviši Ozeblin sa 1657 metara n.v.), cesta se nedaleko od Bijelih Potoka – Kamenskog pretvara u pravi labirint zavoja. Osim što su zaštićeni kao značajni krajobraz, Odlukom Sabora Bijeli Potoci – Kamensko proglašeni su i spomen područjem.

SPEKTAKL STIJENA I TIŠINE (Gospić – Sv. Rok – Lovinac – Udbina – Korenica)

“Spektakl stijena i tišine” naziv je treće rute dužine 85 kilometara. Krenuvši iz Gospića u pravcu juga, nakon samo 32 km vožnje stići ćete u idilično mjesto podno Velebita – Sveti Rok. Ako vam mogućnosti vašeg motocikla to dopuštaju, slijedite uspon po staroj Majstorskoj cesti do najviše točke ceste – prijevoja Mali Alan (1044 metra n.v.) gdje krajolikom vladaju sive i bijele stijene. U protivnom, u Svetom Roku nastavite dalje prema Lovincu te ćete na koncu preko Udbine završiti u Korenici.

Remek-djelo prirode i starih graditelja

Majstorska cesta preko Velebita već skoro dva stoljeća očarava putnike svojom ljepotom. Izgrađena je davne 1832. godine, a svjedoči o velikom umijeću hrvatskog vojnog graditelja Josipa Kajetana Knežića. Do danas je sačuvala svoj izvorni oblik te je zbog krajobrazne i spomeničke vrijednosti u prosincu 2007. uvrštena na listu zaštićenih dobara Republike Hrvatske. Cesta prolazi preko impresivnih Tulovih greda s kojih za lijepog vremena pogled seže sve do obale Jadranskoga mora.

Prirodne ljepote lovinačkog kraja

Ostaci japodskih i srednjovjekovnih gradina te rimska cesta pod Cvitušom svjedoče o stoljetnom naseljavanju lovinačkog kraja. Smještena na samom jugu Like, danas je općina Lovinac poznata po atraktivnim pejzažima, netaknutim šumama i čistim rijekama i potocima. Područje općine obuhvaća najviše vrhove Nacionalnog parka Paklenica, poput specijalnog rezervata „Sveto brdo“ te velik dio Parka prirode Velebit.

Foto: TZ Ličko-senjske županije

Duboki kanjoni i vrhovi Velebita

Nacionalni parka Paklenica idealno je odredište za sve one koji prednost daju aktivnom odmoru. Posebnost ovog područja su autohtone šume crnog bora, izvorne bukove šume, najviši vrhovi Velebita, ali i duboki kanjoni s potocima. Na području Parka postoji oko 150 km planinarskih staza, a Kanjon Velike Paklenice najpoznatije je penjalište u Hrvatskoj.

Foto: TZ Ličko-senjske županije

Jeste li znali?

60-ih godina prošlog stoljeća Hrvatska je bila filmska kulisa za snimanje filmova o pustolovinama indijanskog poglavice Winnetoua. Za snimanje legendarnih filmova prema romanima Karla Maya korištena su neka od najljepših prirodnih područja, nacionalnih parkova i parkova prirode. Među lokacijama koje su “glumile” Divlji zapad nalaze se i Nacionalni park Paklenica, Nacionalni park Plitvička jezera, Park prirode Velebit te Tulove grede.

Gastronomija kontinentalnog dijela Ličko- senjske županije

Nakon cjelodnevne vožnje motociklom, predah potražite na jednom od brojnih odmorišta ili restorana uz cestu u kontinentalnom dijelu Ličko-senjske županije. Krumpir je bio najvažnija namirnica na ličkim stolovima tijekom povijesti, a kiseli kupus i meso možda su najpoznatije jelo koje možete kušati s ovom vrlo hranjivom i ljekovitom namirnicom.

Foto: TZ Ličko-senjske županije

Preporučujemo vam i lički lonac, tradicionalno kuhano jelo koje se pravi od janjetine ili ovčetine s dodatkom kiselog kupusa i drugog povrća. Među ličkim slasticama izdvajamo štrudlu, desert od razvaljanog tijesta punjenog sirom, jabukama, višnjom i sl. Tradicionalno prije jela u Lici se popije gutljaj domaće rakije – šljivovice, šmrike ili loze, a jelo se u kontinentalnom području završava nadaleko poznatim svijetlim ili tamnim pivom koje je proizvedeno prirodno s zdravom ličkom vodom koja izvire u podnožju Velebita.

Više o prirodnim i kulturnim znamenitostima Ličko-senjske županije pronađite na web stranici visit-lika.com i Facebook stranici Visit Lika-Senj County .


Izvor: Sponzorirano | Foto: Turistička zajednica Ličko-senjske županije

<script>

<script>

Komentari


X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u