Novalja po broju noćenja uvjerljivo ispred Plitvičkih jezera, ali zaostaje za njima po broju ostvarenih dolazaka

Marinko Bobanović

Prema podacima sustava eVisitor o ostvarenom turističkom prometu u prvih deset mjeseci 2018. godine u Ličko-senjskoj županiji (LSŽ) ostvaren je rast 7,98 posto u ostvarenim dolascima, te 3,60 posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Najveće zasluge za ovakav rast turističkog prometa u LSŽ imaju tri turističke destinacije, Novalja, Senj i Plitvička jezera. Kumulativni podaci za razdoblje siječanj – listopad 2018. g. u LSŽ govore o 793.501 ostvarenih dolazaka i 3.273 ostvarenih turističkih noćenja. U navedenom razdoblju, strani su turisti ostvarili rast od sedam posto u dolascima i 4,54 posto u noćenjima. Domaći gosti ostvarili su rast u dolascima od 8,27 posto te pad u noćenjima 2,29 posto u odnosu na isto razdoblje 2017. Udio stranih turista u strukturi dolaska je visokih 94,07 posto.

Među stranim turistima koji su posjetili LSŽ u 2018. godini na prvom mjestu po broju posjeta su Nijemci sa 108.673 ostvarenih dolazaka i 603.137 noćenja, na drugom mjestu su gosti iz Slovenije s 50.416 ostvarenih dolazaka i 432.696 noćenja. Slijede gosti iz Hrvatske, Italije, Poljske, Austrije, Češke, Mađarske, a od prekomorskih zemalja najbrojniji su bili gosti iz Velike Britanije s 23.847 ostvarenih dolazaka i 95.577 noćenja, zatim slijede gosti iz Južne Koreje, Japana, Tajvana, Kine, Australije, Irske i Kanade. Od ostalih azijskih zemalja Ličko-senjsku županiju posjetili su i gosti iz Indije, Hong Konga i Tajlanda. U postotcima, prema kriteriju ostvarenog udjela u u ukupnim noćenjima u prvih deset mjeseci 2018. godine, domaći gosti čine skromnih 12,96 posto, a od stranih tržišta dominiraju gosti iz Njemačke s 18,46 posto, Slovenije 13,99 posto, Italije 10,30 posto, Poljske 5,58 posto i Austrije 5,12 posto, koji su ostvarili preko 50 posto inozemnih noćenja. Prosječna dužina boravka stranih gostiju iznosila je tri noćenja, ili 3,82 dana.

Od prvih 10 stranih tržišta u prvih deset mjeseci, svi izuzev Austrije i Slovačke bilježe lagani rast broja noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Od gostiju iz Hrvatske, najveći broj dolazaka i noćenja ostvarili su gosti iz Grada Zagreba sa 16,304 ostvarenih dolazaka, odnosno 35 posto, i 44,96 posto noćenja.

Novalja bilježi gotovo četiri puta više noćenja od Plitvičkih jezera

Zanimljivost vezana uz posjete gostiju u Ličko-senjskoj županiji u prošloj godini svakako je vezana uz dolazak i noćenja u dva popularna turistička odredišta u Ličko-senjskoj županiji – Novalje i Plitvičkih jezera. Plitvička jezera rekorder su u 2018. godini s 325.158 ostvarenih dolazaka, u odnosu na Novalju koja je ostvarila 251,499 dolazaka. Međutim, promatrano po turističkim zajednicama TZG Novalja bilježi gotovo četiri puta više noćenja – 1.835,093 u prvih deset mjeseci 2018. godine dok je Turistička zajednica Plitvička jezera na trećem mjestu, iza Senja, s 456.515 noćenja. Govoreći u postotcima TZG Novalja bilježi rast od 4,06 posto po broju dolazaka, odnosno 2,40 posto po broju noćenja.

Objašnjenje za tako veliku razliku po broju noćenja između TZG Novalje i TZG Plitvička jezera nalazi se u smještajnim kapacitetima. Prema vrsti objekta, najveći broj dolazaka ostvaren je u objektima u domaćinstvu, 46 posto, a potom slijede hoteli s 28 posto, te kampovi s udjelom od 13 posto, a preostalih 13 posto ostvareno je u ostalim ugostiteljskim objektima za smještaj i nekomercijalnom smještaju. Drugim riječima, razlika u broju ostvarenih dolazaka i noćenja između Novalje i Plitivičkih jezera povezana je s raspoloživosti smještaja i činjenicom da većina gostiju koji dolaze na Plitvička jezera dolaze samo na jedan dan, dok gosti u Novalji borave tri do četiri dana duže. Dok Novalja raspolaže s 10,457 smještajnih jedinica i 30.948 kreveta, Plitivička jezera zaostaju s 1.190 smještajnih jedinica i 4.632 kreveta. Ova velika razlika u broju dolazaka i noćenja teško će se moći smanjiti u dogledno vrijeme jer se radi o dvije različite vrste odredišta. Naime, Plitvička jezera su Nacionalni park i imaju ograničeni kapacitet primanja gostiju zbog nemogućnosti izgradnje smještajnih kapaciteta zbog strogih ograničenja same institucije Nacionalnog parka. O tome najbolje govori informacija koja je odjeknula kao bomba u hrvatskoj javnosti da bi UNESCO mogao izbrisati Plitvička jezera sa svojeg popisa svjetske baštine zbog prevelikog broja posjetitelja te preizgrađenosti tih 300 četvornih metara zemaljskog raja, objavio je Jutarnji list.

Plitvice na udaru “apartmanizacije”

Ova vijest u prvi plan je izbacila problem apartmanizacije koja se povlači od 2012. godine zbog koje je došlo do zagađenosti Velikog slapa fekalnim vodama koje su, u nedostatku kanalizacije, dolazile iz Plitvice sela. Zagađenost je dosegnula tolike razmjere da je ugrožen život autohtonih biljaka i životinja, a time i sam fenomen Plitvičkih jezera.

Umjesto rješavanja ovog alarmantnog problema, po narudžbi Ministarstva zaštite okoliša, donesen je Prostorni plan kojim se održala zabrana gradnje u rubnim dijelovima parka, ali se dozvolila u centralnom dijelu, pa tako i u Plitvica selu. Dužnosnici općine Plitvička jezera procjenili su da je od tada na tom području sagrađeno novih 400 smještajnih jedinica. Kada se tome pribroji da se posljednjih par godina i broj posjetitelja povećao za nekoliko stotina tisuća ljudi godišnje, pa ih u sezoni bude i 15.000 dnevno, dogodio se “udar” na Plitvička jezera zbog kojeg su reagirali u UNESCO-u.

S druge strane, Novalja je postigla turistički bum, i to najviše zahvaljujući najpoznatijem turističkom odredištu za “partijanje, festivale i nezaboravne after beach partyje u Hrvatskoj”. Za razliku od Plitvičkih jezera, Novalja nema ograničenja za izgradnju smještajnih kapaciteta, ali ju muče drukčiji problemi vezani uz profil gostiju koji dolaze na Zrće, a na koje se često žale stanovnici, ali i ostali turisti. Masovni turizam, na žalost, osim dobre zarade ima i drugu stranu koja se može urediti samo uvođenjem većeg reda, no to je već druga priča. S druge strane, treba učiniti sve da Plitvička jezera izbjegnu sve opasnosti koje sa sobom donosi masovni turizam ali i one koje u sebi sadrži spomenuti Prostorni plan koji omogućava daljnju apartmanizaciju.


Foto: LIKACLUB, Goxmag

Komentari

X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u