Multipla skleroza: bolest s tisuću lica

Multipla skleroza (MS) je progresivna i degenerativna bolest koja pogađa centralni živčani sustav, uključujući mozak, optički živac i kralješničku moždinu.

Karakteristike multiple skleroze su brojna upalna područja i trošenje mijelinske ovojnice u mozgu kralješničkoj moždini. Mijelinska ovojnica sastavljena je od supstance slične mastima i štiti živce od okoline u cijelom tijelu. Naziv skleroza označava otvrdnjavanje tkiva i multipla jednostavno označava brojna žarišta bolesti u tijelu. Izgleda da imunološki sustav organizma ne funkcionira pravilno i proizvodi antitijela koja napadaju mijelinske ovojnice. Zbog toga se ovojnice oštećuju, a oštećena područja stvaraju ožiljke koji remete ili smanjuju komunikaciju među živčanim završecima. Posljedice nastalih promjena uzrokuju velik broj simptoma koji se očituju kao poremećen govor i problem s vidom, pa sve do gubitka mobilnosti. Učestalost bolesti najveća je u Europi i SAD-u kao visokoindustrijaliziranim zemljama. U Hrvatskoj služeno ima oko 4000 oboljelih osoba, ali zbog komplicirane i skupe dijagnostike možda i dvostruko više. Naime, prođe dosta vremena dok pacijent na kraju ne obavi magnetsku rezonancu.

Simptomi bolesti variraju od osobe do osobe, ovisno o tome koji je dio živčanog sustava najviše pogođen multiplom sklerozom. U ranom stadiju bolesti prvi simptomi mogu biti vrtoglavice, težak umor, problem sa vidom i zamućen ili dvostruki vid. Ostali simptomi mogu biti trnci u udovima, a posebno u šakama stopalima, gubitak ravnoteže i koordinacije, neelastičnost mišića, poremećen govor, drhtanje te disfunkcija crijeva i mokraćnog mjehura. Sekundarni simptomi javljaju se kao posljedica primarnih simptoma, a manje zbog same bolesti. Sekundarni simptomi uključuju gubitak koštanog i mišićnog tkiva, paraliza, seksualna disfunkcija, infekcije urinarnog trakta i problem s disanjem. Većina navedenih simptoma nastaje kao posljedica smanjene mobilnosti koja se događa ukoliko bolest napreduje.

Bolest se često pojavljuje periodički sa fazama progresije i remisije bolesti. Također može gotovo nestati na kraće ili duže periode, a zatim se vratiti. Kod nekih osoba bolest je blažeg oblika dok druge ubrzano i kompletno onesposobljava za život.

Uzroci:
Uzročnici multiple skleroze doslovno su nepoznati, međutim smatra se da se radi o autoimunološkoj bolesti kod koje bijele krvne stanice napadaju mijelinske ovojnice kao strane supstance. Stres i pothranjenost uzrokovana lošom apsorpcijom hrane ili lošom prehranom, često prethode razvoju same bolesti. Neki stručnjaci smatraju da bi još neidentificiran virus ili bakterija mogli imati ulogu u razvoju multiple skleroze. Općenito, veća je vjerojatnost da nedostatan ili poremećen imunitet uzrokuje autoimunološke bolesti, nego da se tijelo iz hira napada vlastite stanice kada je zdravstveno stanje izvrsno, a imunitet jak. Nasljedni faktori također bi mogli pripomoći u razvoju bolesti. Još jedna teorija je da multipla skleroza može nastati zbog intolerancije ili alergije na hranu, a posebno alergija na mliječne proizvode i gluten.

U cijeloj priči sasvim je sigurno da promjenom načina života i prehrane, možete znatno utjecati na razvoj bolesti. Brojni neurolozi preporučuju uzimanje velikih količina dodataka prehrani, o čemu će biti riječi kasnije.

Kemijska zagađenja živčanog sustava pesticidima, industrijskim kemikalijama, aditivima i teškim metalima može igrati ulogu u razvoju multiple skleroze. Otrovi oko nas bi mogli uzrokovati neravnotežu u normalnim tjelesnim metaboličkim putevima i prouzrokovati oštećenja zaštitnih mijelinskih ovojnica. Čak i tvari koje nisu nužno toksične za svakoga mogu biti problem kod osjetljivih pojedinaca. Poznato je da postoje toksini koji uzrokuju simptome slične multiploj sklerozi, a koje u tijelu proizvode neke vrste bakterija i gljivica.

Prehrana može imati znatnu ulogu u razvoju bolesti. To se pretpostavlja iz razloga što je multipla skleroza vrlo učestala u Sjevernoj Americi i Europi, a gotovo nepoznata u zemljama kao što su Japan, Koreja i Kina (također visokoindustrijalizirane zemlje). Konzumacija zasičenih masti (posebno arahidonske masne kiseline iz životinjskih namirnica – omega 6), kolesterola i alkohola učestala u zapadnim zemljama potiče upalno djelovanje i pogoršavaju simptome multiple skleroze. Ljudi u zemljama Azije zapravo konzumiraju znatno manje količine masti nego u Sjevernoj Americi ili Europi. Njihova prehrana je bogata ribom, plodovima mora, sjemenkama, voćnim uljima, esencijalnim masnim kiselinama. Od esencijalnih masnih kiselina najvažnije su omega 3 (riblje ulje i lan) jer imaju inhibitorni efekt kod svih upalnih bolesti. Prehrana bogata biljnim uljima (omega 6 masnim kiselinama) i masnim crvenim mesom (arahidonska kiselina – omega 6) pospješuje upalne procese u organizmu. U Europi manje multiple skleroze ima u mediteranskim zemljama, ali ne i Hrvatskoj. Možemo pojednostavljeno reći da se samo uzak priobalni pojas u Hrvatskoj zdravo hrani, a to se najbolje vidi po učestalosti kardiovaskularnih bolesti i raka u Hrvatskoj pa nam zdrave prehrambene navike dijela zemlje ne pomažu puno u ukupnoj smrtnosti od opakih bolesti. Ako tome pridodamo i nedostatak edukacije stanovništva, vrlo smo loše pozicionirani.

Multipla skleroza se najčešće dijagnosticira između dvadesete i pedesete godine života što indicira da se možda radi o osobama posebno osjetljivim na loše prehrambene navike.

Žene obolijevaju 2-3 puta češće od muškaraca. Multipla skleroza se rijetko dijagnosticira kod djece i osoba starijih od šezdeset godina.

Dijagnosticiranje multiple skleroze nije jednostavan zadatak, tako da je bolest često duže vremena nedijagnosticirana. Testovi koji se upotrebljavaju uključuju magnetsku rezonancu, kako bi se provjerili mogući plakovi i lezije i lumbalnu punkciju, kako bi se provjerile abnormalnosti u bijelim krvnim stanicama i proteinima imunološkog sustava u cerebrospinalnom likvoru (tekućini). Još se koristi VEP test koji procjenjuje povezanost između retine i vizualnog dijela mozga i AEP test koji pomaže otkrivanju lezija na mozgu. Elektrodijagnostički test mjeri brzinu i učestalost putovanja živčanih impulsa – mogu biti sporiji kod osoba oboljelih od multiple skleroze.

---

 

Tekst: Tomislav Kolarević, mag. ing. molekularne biotehnologije / planetzdravlja
Foto: najbolji-doktori.com