Mladi u Hrvatskoj: Nezadovoljni društvom, zadovoljni privatnim životom

Tena Brnad

Mladi u Hrvatskoj izrazito su nezadovoljni društvenim statusom te procesima i pojavama u suvremenom društvu, a najviše su zadovoljni privatnim okruženjem, pokazalo je istraživanje Zaklade Friedrich Ebert Stifung (FES) i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) čiji su rezultati predstavljeni u utorak u Novinarskom domu.

Empirijsko istraživanje mladih u Hrvatskoj provedeno je 2018. godine na uzorku od 1500 ispitanika u dobi između 14 i 29 godina, a dio je međunarodnog istraživanja mladih u deset država Jugoistočne Europe i Zapadnog Balkana – Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Kosovu, Makedoniji, Rumunjskoj, Sloveniji i Srbiji.

Ispitivani su stavovi mladih o njihovim privatnim aspektima života – obitelji, prijateljima, slobodnom vremenu, te o obrazovanju, zaposlenju, osobnim, društvenim i političkim vrijednostima i mobilnosti.

Prvo je ovakvo istraživanje u Hrvatskoj provedeno 2012. godine, a Vlasta Ilišin s IDIZ-a kazala je da se rezultati istraživanja ne razlikuju drastično od prethodnih.

Neke vrijednosti su više prihvaćene nego prije, a neke i manje – narasla je religioznost među mladima, no ona nije u najvišem stupnju od kada se provode istraživanja mladih. S druge strane, opala je isključivost prema osobama drugih spolnih orijentacija, izjavila je Ilišin koja u tim pojavama vidi potvrdu da se u Hrvatskoj zbivaju proturječni procesi i da se istodobno događaju modernizacijske promjene ali i one koje ukazuju na retradicionalizaciju.

Ilišin je kazala da su prema rezultatima istraživanja mladi najviše zadovoljni privatnim okruženjem.

No, izrazito su nezadovoljni svojim društvenim statusom i procesima i pojavama u suvremenom društvu, ali ih to ne čini depresivnima i pesimističnima, kazala je i dodala da je hrvatska mladež, koja većinom živi s obitelji, najviše zadovoljna obiteljskim životom i prijateljima.

U usporedbi s drugim zemljama u kojima je provedeno istraživanje, mladi u Hrvatskoj izrazito malo sudjeluju u sportskim aktivnostima.

U svom slobodnom vremenu najveći je postotak mladih upravo u Hrvatskoj koji nikada ne sudjeluje u nikakvim sportskim aktivnostima. Njih je kod nas 40 posto, dok je u Sloveniji samo 2 posto dalo te odgovore, kazala je Ilišin.

Ilišin tvrdi da je zanimljiva razliku među mladima iz drugih zemalja i onih u Hrvatskoj u opravdavanju korištenja veza i poznanstava kod rješavanja problema ili kod zapošljavanja. Hrvatska mladež naime najviše od svih drugih opravdava takvo ponašanje.

Većina mladih rade u uvjetima suprotnim njihovim željama

Istraživanje je pokazalo da manje od polovice mladih radi u svojoj struci, da polovica nema siguran i trajan posao, dok u prosjeku tjedno rade dulje od zakonom propisane norme za što dobivaju plaću koja je u prosjeku niža od prosječne plaće u Hrvatskoj.

S druge strane, među poželjnim kvalitetama sadašnjeg ili budućeg radnog mjesta, mladima je najvažnija sigurnost i neovisnost, dok je najveći strah kod mladih nezaposlenost.

Ovi su rezultati pokazatelji da su uvjeti rada u suprotnosti sa željama najvećeg broja mladih, kazala je Ilišin te dodala da unatoč tomu što je mladima važno imati slobodno vrijeme, njih 39 posto radi više od 40 sati tjedno.

Većina mladih živi u roditeljskom domu

Više od četvrtine ispitanika živi zajedno s roditeljima ili drugim srodnicima, a petina s bračnim ili izvanbračnim partnerima. Također, 71 posto njih živi u roditeljskom domu, 15 posto u vlastitom ili partnerovom stanu, a 13 posto žive kao podstanari. Rezultati su pokazali kako mladi imaju i povjerenja u brak, pa ih četiri petine zamišlja svoju budućnost u bračnoj zajednici s djecom.

Zanimljiva je, istaknula je Ilišin na predstavljanju rezultata, važnost određenih karakteristika u odabiru bračnog partnera kod mladih. Više od dvije trećine ispitanika smatra da su osobnost, zajednički interes i izgled umjereno do vrlo važni pri odabiru partnera; njih 66 posto kod odabira parnera smatra važnim odobravanje obitelji, a njih 49 posto smatra da je važna nevinost partnera ili partnerice.

Svakodnevni život u školi ili na fakultetu 42 posto mladih doživljava teškim i stresnim, dok ih samo 11 posto ispitanih doživaljava laganim. Prosječna ocjena koju mladi daju kvaliteti obrazovanja u Hrvatskoj je 3,2, a više od polovice mladih smatra da obrazovanje nije dobro prilagođenu tržištu rada.

Slabo zainteresirani za politiku

Odnos mladih prema politici okarakteriziran je slabim interesom i znanjem o politici, slabom uključenosti u građanske akcije i inicijative, snažnom zaokupljenosti socioekonomskim temama i problemima te izrazitim nepovjerenjem u političke institucije.

Rezultati ukazuju i na nezadovoljavajuću razvijenost građanske političke kulture mladih u Hrvatskoj, pri čemu se postojeći demokratski deficiti mogu povezati s neadekvatnom političkom socijalizacijom.

Potrebna je stoga primjerena edukacija mladih koja će omogućiti razvoj njihovih demokratskih potencijala i građanskih kompetencija te provođenje aktivnosti usmjerenih na osvješćivanje o važnosti formalnih i neformalnih oblika političke participacije svih građana, stoji u zaključcima istraživanja.

Nepovjerenje u političke i društvene institucije

Rezultati istraživanja pokazali su da ukupno gledajući, mladi u Hrvatskoj pokazuju više institucionalnog nepovjerenja nego povjerenja. Tako je 66 posto ispitanih izrazilo nepovjerenje u političke stranke, nešto više od polovice nepovjerenje je izrazilo u Hrvatski sabor i Vladu, a 50 posto mladih u lokalnu vlast.

S druge strane, najviše je mladih izrazilo povjerenje u vojsku (48 posto) i policiju (41 posto), dok je u crkvu i vjerske institucije jednak postotak ispitanika, njih 33 posto, iskazalo i povjerenje i nepovjerenje. Trećina mladih vjeruje i u volonterske pokrete, dok je veći postotak onih koji ne vjeruju (34 posto) nego onih koji vjeruju (27 posto) medijima u Hrvatskoj.

O odlasku iz Hrvatske razmišlja trećina mladih

Skoro dvije trećine mladih ne izražava želju za emigriranjem iz Hrvatske, odnosno jedna trećina ih želi otići. S obzirom na istraživanje iz 2012. godine, 20 posto je više onih koji žele ostati u domovini. Ipak, ističe se, desetina mladih izražava jaku do vrlo jaku želju za odlaskom, dok isto toliko njih planira iseliti u sljedećih 6 mjeseci.

Najviše mladih želi otići u Njemačku, a potom u Austriju, Veliku Britaniju, Švedsku i Švicarsku, a glavni motiv odlaska je ekonomske prirode.

To nije niti neobično jer su 40 posto naših ispitanika mladi koji se još pripremaju i osposobljavaju za tržište rada, a dobro je poznato da stavovi i vrijednosti ne moraju odgovarati ponašanju, posebice kada se to ponašanje manifestira kada se suočite s tim problemom kojeg morate riješiti, objasnila je Ilišin.

Hrvatska mladež slobodno vrijeme provodi u zabavnim i opuštajućim aktivnostima, dok je manjina onih koji ga posvećuju sadržajima koji dopridonose osobnom rastu i razvoju.

Mladi najviše vjeruju obitelji, prijateljima i rođacima, umjereno kolegama, susjedima te ljudima druge vjere ili političkih uvjerenja, a najmanje političkih vođama.


Izvor: HINA - Hrvatska izvještajna novinska agencija

Komentari

X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u