Književni petak

LIČKI KNJIŽEVNICI: Dr. Ante Starčević, otac domovine i vrsni književnik

Iva Biondić

Hrvatsku književnu scenu obilježili su brojni Ličani. Neki od njih vrlo su poznati te se o njima uči u školama, dok su neki apsolutno nepoznati široj javnosti. Putovanje ličkom književno scenom započeti ćemo s možda i najpoznatijim književnikom dr. Antom Starčevićem.

Život

Otac domovine, Ante Starčević rođen je 1823. godine u mjestu Žitnik pokraj Gospića, u siromašnoj obitelji, a otac Jakov i majka Milica kao jedinu su priliku da njihov sin stekne obrazovanje vidjeli u svećeništvu, premda on nikada nije postao svećenikom. Starčevići su živjeli skromno i tradicionalno, stoga je mlad naučio kako ljubiti domovinu i boriti se za nju.

Pučku školu pohađao je u Klancu. Od njegove trinaeste godine školuje ga stric Šime Starčević te mu daje prve poduke iz hrvatskog i latinskog jezika. Godine 1839. Starčević odlazi u Zagreb gdje se školuje šest godina. U jesen 1845. godine završava gimnaziju u Zagrebu te odlazi u sjemenište u Senj, a od tamo u Peštu na studij teologije.  Iako je prva asocijacija politika, Ante Starčević bio je i vrstan književnik.

Dijete odgojeno u tuđini postaje tuđinčetom i odbija se od svoje domovine, od svojega naroda, od svojih roditelja, od sve domaće svetinje.

Krilatica “Bog i Hrvati”

Ova krilatica svima je dobro poznata, a o njoj se često i polemizira, a zapravo malo tko zna da to potječe upravo od Starčevića. Naime, on je izričito smatrao da se hrvatski narod mora pouzdati u Boga, svoje snage i svoja prava. Cilj mu je bila slobodna, cjelokupna i nezavisna Hrvatska, a tom je cilju posvetio svoj cijeli život.

Dobro djelo učinjeno narodu ne može bez ploda, a zlo djelo bez kazne ostati.

Književni opus

Već 1845. godine javlja se kao pisac u Gajevoj Danici s pjesmama “San i istina”“Vjerni podložnici premilostivom kralju Ferdinandu V.” , “Dva sunca” i “Tužba” te proznim sastavom “Nešto o pirnih običajih u Lici”. Napisao je četiri drame od kojih je sačuvana samo druga, “Selski prorok” iz 1852. godine. Prva njegova drama “Porin” (1851.), treća “Ljubomir” (1853.) te četvrta kojoj se ne zna naslov, pretpostavlja se kako je nastala 1854. godine, izgubljene su. Objavio je mnoštvo drugih dijela, uglavnom političkog karaktera: “Ime Serb”, “Govor o adresi većine i nacert adrese posebne”, “Ustavi Francezke”, “Nagodbe”, “Pasmina Slavoserbska po Hrvatskoj”.  Dr. Ante Starčević preminuo je Zgrebu 1896. godine

 

Komentari

facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u