Kuterevska priča: medvjedi kao domaće životinje

LIKACLUB 17. lipnja 2015. 22:13

2 minuta

U ličko mjesto Kuterevo gdje se zbrinjavaju medvjedići koji su ostali bez majke dolaze volonteri iz cijelog svijeta.

Iako po brdima oko sela Kuterevo, smještenog na obroncima Velebita u srcu Like, tumaraju divlji medvjedi u svojem prirodnom šumskom staništu, osam medvjeda, od kojih jedna medvjedica, žive u samome selu.

Radi se o ‘štićenicima’ utočišta za medvjede Velebitska udruga Kuterevo. To su sada već odrasli medvjedi, koji su kao mladunci stigli u utočište jer su ostali bez majke.

A Udruga se bavi upravo zbrinjavanjem mladunaca takve sudbine, za koje postoji opravdana sumnja da bez majki u prirodi ne bi preživjeli.

Ipak, utočište je spremno zbrinuti i druge medvjede za koje postoji potreba. Tako se planira izmještanje u Kuterevo dva medvjeda iz ZOO-a u Splitu zbog neadekvatnih uvjeta, kako kaže predsjednik Udruge i voditelj utočišta Ivan Crnković Pavenka.

Ponos sela

No, za to treba prostora. U Udruzi su uspjeli otkupiti nekoliko parcela da bi osigurali dodatni prostor, s kojim i inače oskudijevaju. I sada, dok medvjedi uživaju nakon zimskog sna, unatoč ograničenom prostoru za kretanje, gornji dio utočišta je gradilište – gradi se ograda oko novog prostora.

A, radna snaga su uglavom volonteri. Kuterevo se, kažu mještani, ponosi svojim utočištem. Kako kaže 22-godišnja Josipa Malčić, koja u utočište dolazi još od malena, volontiraju i stari i mladi, i muškarci i žene te nema nikoga tko na neki način ne pomaže.

Ovi se medvjedi, iako se razmišljalo i raspravljalo o tome, ne vraćaju u prirodu.

“Prvi je razlog zato što u prirodi ima dosta medvjeda, ovdje samo oko sela ima sedam medvjedica, drugi je razlog što nismo sigurni da neće dolaziti opet nazad, a treći što smo ‘razgovarajući’ s njima došli do zaključka da ni oni ne bi htjeli ići tamo kod onih divljih medvjeda”, kaže Crnković.

Sada žele da nova ograda bude gotova što prije kako bi mogli primiti još medvjeda pa sudjeluju i u izgradnji. Straha od ‘kralja šume’ u Kuterevu nema.

“Prvi medvjedić koji je došao bio je kod mene u kući. Nama su ovdje medvjedi kao domaće životinje“, kaže Josipa.

No, volonteri nisu samo mještani – velik broj njih su mladi sa svih strana svijeta, kojih kroz centar godišnje prođe 300-tinjak, a mnogi se vraćaju.

Jer, kako objašnjava Crnković, nisu medvjedi, nego upravo mladi ljudi njihova glavna priča. Prije 37 godina krenuli su u projekt kulturalne razmjene europske mladeži kako bi ih upoznali s divljinom i suživotom civilizacije i divljine, a od kada su 2001. godine krenuli s ovim projektom i godinu dana kasnije udomili prvog medvjedića, u njega su uključili i mlade volontere iz inozemstva.

Oni se, pojašnjava, ne bave kompleksnim tehničkim zadaćama vezanim uz skrb o medvjedima, već pomoćnim fizičkim poslovima. U Kuterevu ostaju minimalno 10 dana, rade po šest sati šest dana tjedno, sami kuhaju i borave u jednostavnim seoskim uvjetima.

Lukas Jankunas je, zbog vladanja hrvatskim jezikom, svojevrsni koordinator volontera i pomaže u komunikaciji s mještanima i voditeljem. Ovdje je drugi put.

Nastavak teksta čitajte na Selo gdje su medvjedi kao domaće životinje.