Komentar tjedna: Sigurnost

U promišljanju globalne sigurnosti većina teoretičara kao polazište u analizi sigurnosti uzima podjelu na hladnoratovsku sigurnost i sigurnost kakvu smo počeli poimati svršetkom Hladnog rata i promjenom u međunarodnim odnosima koje su se tada dogodile. U literaturi možemo naći mnogo o novim izvorima sigurnosti među kojima se često među prioritetima nalaze etnički sukobi uz ugroze modernoga doba: terorizam, proliferaciju oružja za masovno uništenje, ekološke katastrofe, organizirani kriminal.

Etnički sukobi prvenstveno se događaju unutar jedne države i opasni su za sigurnost stanovništva i države. Oni se razlikuju od hladnoratovskih ugroza sigurnosti baš po tome što za njih nije presudna opasnost od druge države i njezina moć, već sama moć države da se zna nositi sa zahtjevima različitih etničkih skupina unutar države i sposobnošću da svima udijeli prava i obaveze koliko je potrebno. Etnički sukobi postoje otkad postoji čovjek, državni identitet. Svi smo mi pripadnici nekog naroda i razlikujemo se od drugih nacija.

Razlikujemo se po povijesti, kulturi, običajima, jeziku, vjerovanjima. Svemu onome što čini jedan ethnos. Poistovjećivanje sa svojim narodom i državom donijelo je osjećaj identiteta među pojedincima koji su po osobnim značajkama bitno različiti, ali ipak ujedinjeni u istom osjećaju pripadnosti jednom narodu. To je poistovjećivanje, međutim, dovelo i do toga da se pripadnici ostalih nacija razlikuju od naše, posebice kada se radi o manjinama unutar naše države.

Procjene sigurnosti uzimaju u obzir položaj manjina, odnos prema njima i razinu prava i sloboda koja im se daje. Primjeri koji su još uvijek aktualni govore o važnosti položaja manjina u državi i posljedicama koje nosi njihov neravnopravan položaj. Primjere možemo pronaći u našem najbližem susjedstvu: BiH, Srbija. Kosovo. Etnički sukobi koji se tamo događaju nisu problem samo tim državama koje su njima pogođene, već izazov za cijelu regiju. Težinu etničkih sukoba dodatno je posložila globalizacija i razvoj komunikacija.

Globalizacija je dovela do miješanja pripadnika različitih etničkih skupina, sa svojim pozitivnim stranama kao što je upoznavanje drugih kultura i širenje vidika, ali je dovela i do negativnih posljedica; prvenstveno zato što većina postaje svjesna razlika, a manjina uviđa svoj možda neravnopravan položaj.

Zbog toga je odgovornost države da zna uskladiti zahtjeve većine za povlaštenijim položajem i manjine na univerzalna prava koja su zajamčena svim pojedincima, bez obzira na vjeru, rasu, spol, kulturu, položaj itd.