Kolumne

Knjige kao dokazi da ženska snaga ne poznaje granice

Ovog tjedna obilježili smo Međunarodni dan žena, dan koji služi kao podsjetnik na (ne)ravnopravnost žena u današnjem društvu ali nam ujedno pokazuje i koliku su žene snažne. Kako podsjetnik na to da su žene snažne donosim vam nekoliko knjiga, čije su heroine pokazale da svaka žena može uspjeti i pritom ostati svoja.

Virginia Woolf – “Gospođa Dalloway”

Roman poznate britanske spisateljice iz prve polovice 20. stoljeća – Virginije Woolf – predstavlja čitatelju jedan dan u životu Clarisse Dalloway. Ona priprema zabavu i već iz ranog jutra kreće kupiti cvijeće, niti ne sluteći kako će u tom jednom danu biti sadržan cijeli njen život. Ljudi koji ju okružuju, s vlastitim mislima i morama, prizvat će iz njene prošlosti događaje koji kao da ju počinju proganjati: odbijena prosidba, njen brak i prijatelji. I ne samo nju, već sve prisutne na zabavi. No, ona unatoč svemu shvaća kako voli život; mora se nastaviti truditi činiti svaki trenutak novim, značajnijim. I zato nam roman ostavlja otvoren završetak, ostavlja nam mogućnost da se zapitamo je li u današnjem danu sadržan cijeli naš život, i bi li to tako trebalo biti? Ne smijemo se izgubiti, poručuje Clarissa Dalloway.

Knjiga slavi različitost, a osuđuje zatomljenost ljudske duše. I upravo zbog toga, tijekom cijeloga romana, pa čak i ispod trenutačne duhovitosti, sloj tuge uvijek je prisutan. Očuvati vlastiti duh – to je zadatak koji Woolfova iznosi kao najvažniji u životu svakoga pojedinca.

August Šenoa – “Branka”

Branka Kunović je Zagrepčanka, građanka iz Vlaške ulice u kojoj je i Šenoa rođen. Ne mogavši dobiti posao učiteljice u svome gradu, natječe se za mjesto u “zabitom romantičkom kraju domovine” na veliko čuđenje svoje prijateljice, koja joj je po svemu suprotna. Branka odbija pomoć prijetvornoga udvarača Marica, te odlazi u “siromašno mjesto medu gorami” gdje nalazi zapuštenu školu i djecu. Mještani je različito primaju, no “idealistikinja”, koja je “u sebi ćutila mesijansko zvanje” uz pomoć župnika, načelnika i tajanstvenog grofa Belizara uspijeva preporoditi školu, a time i javni život u Jalševu. Kada ni spletke, pa niti požar koji je uništio školu nisu pokolebali novoimenovanu učiteljicu jalševačku, iznenada se sada uglednoj učiteljici pruža prilika da se vrati u Zagreb. Branka međutim odlučuje ostati u Jalševu uvjerena da je “mnogo dičnije prosvjeći-vati puk negoli gradske ljude”. Na kraju se udaje za grofa Belizara, koji pomaže podići novu školu.

Tako je sretno okončana priča o jednoj idealnoj Hrvatici i idealnoj hrvatskoj učiteljici koja nijednoga trena nije posumnjala u svoj izbor: “Idem orat tešku tvrdu brazdu, idem oplemenjivat svoj puk, mladice našega naroda” (Ljevak)

Charlote Bronte – “Jane Eyre”

Siromašna i fizički ne suviše atraktivna Jane Eyre započinje život kao usamljeno siroče u kući tetke koja ju mrzi. Kad odraste postaje guvernanta u Thornfield Hallu, gdje zavoli svojeg poslodavca, bajronovski mračnog i strastvenog gospodina Rochestera, koji se ludo zaljubi u Jane zbog njezine jednostavnosti, otvorenosti i intelektualne znatiželje. („Sa ženama koje mi se sviđaju samo zbog vanjštine mogu biti sâm đavo kad otkrijem da nemaju ni dušu ni srce – kada mi otkriju sliku jednoličnosti, beznačajnosti, čak možda glupavosti, grubosti i svadljivosti: ali kad žena ima bistro oko, kada je rječita, kad ima plamenu dušu… onda sam uvijek nježan i vjeran.“) No razotkrivanje strašne, mučne tajne razdvaja strastveno zaljubljene junake.

Ova junakinja svim se silama borila protiv društvenih pravila 19. stoljeća da bi ispunila svoju individuu kao žena s pravima jednakima muškarcima. (Ljevak)

Elizabeth Gilbert – “Jedi, moli, voli”

“U ovoj knjizi nema cmizdravog, religiozno-fanatičnog ili dosadnog trenutka samo zato što je autorica zabavna, hrabra, inteligentna, humoristična žena. Čitatelji će se smijati i plakati nad njenim smjelim i bizarnim doživljajima i profilima izuzetnih ljudi koje susreće.”
– Booklist

Elizabet Gilbert je u ranim tridesetim i ima sve što moderna Amerikanka može poželjeti – muža, dom, karijeru – ali umjesto da bude sretna i ispunjena, ona je uplašena i zbunjena. Ovo je uzbudljiva ali i priča koja nadahnjuje, priča o tome kako je junakinja ove knjige sve očigledne sinonime za uspjeh ostavila iza sebe ne bi li pronašla istinsku sreću. Nakon razvoda i duboke depresije, odlučila je ispitati tri različita aspekta svoje prirode, odmetnuvši se u tri različite kulture: ispitivala je zadovoljstvo u Italiji, duhovnost u Indiji i ravnotežu između zadovoljstva i božanskog na Baliju. (V.B.Z.)

Malala Yousafzai – “Ja sam Malala”

Mali autobus pokupio je 9. listopada 2012. godine u školi u gradu Mingori u pakistanskoj dolini Svat grupu učenica da ih odveze kući. Na raskršću nedaleko od škole dva su ga muškarca zaustavila, a jedan od njih viknuo je: “Koja je među vama Malala.” Jedna se djevojčica okrenula da mu kaže: “Ja sam Malala”, a on je izvukao pištolj i pucao joj u glavu. Metak ju je pogodio iznad oka, prošao kroz lubanju, ali joj je tek okrznuo mozak. Hitno je prebačena u lokalnu bolnicu pa helikopterom u veliku područnu bolnicu. Neko je vrijeme bila između života i smrti, ali je nakon brojnih operacija u Pakistanu i Engleskoj tu tešku ozljedu preživjela.

Pametna, živahna i mila Malala Yousafzai mirno je do tada živjela sa svojim roditeljima i dva brata u toj idiličnoj dolini, a od svega najviše je voljela ići u školu i učiti. No, stigli su talibani, počeli uvoditi šerijatsko pravo tjerajući žene da nose burke, zabranjujući djevojčicama da se školuju, eksplozivom rušeći njihove škole. Uveli su strašan teror, javno su bičevali ljude, odsijecali im glave. Malala se protiv toga pobunila, te počela – unatoč golemu riziku – javno govoriti na skupovima i medijima protiv talibanskog terora. Posebno je svagdje branila svoje pravo na školovanje.

Malala Yousafzai tim je hrabrim zalaganjem na sebe skrenula pozornost pakistanske i svjetske javnosti, ali je na sebe navukla bijes pakistanskih konzervativaca i radikalnih talibana, koji smatraju da je ženama mjesto isključivo u kući, da moraju biti potpuno podložne muškarcima, pa im obrazovanje nije potrebno. Stoga su na nju izvršili atentat. (Profil)

 

likaclub icon Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.


Oznake
Back to top button
Close