INTERVIEW – Mira Špoljarić iz Rakovice: Turizam bilježi rast, posjetitelji ovdje imaju razloga boraviti tri dana

Turistička sezona se bliži kraju, a mi smo tom prigodom razgovarali s voditeljicom nove turističke destinacije. Uvjetno rečeno “nove”, jer Plitvičke doline postoje otkako je i Nacionalnog Parka, ali i prije toga. Pod nazivom “Plitvičke doline” iz Turističke zajednice Općine Rakovica ujedinili su novo turističko brendiranje sjevernih krajeva Plitvičkih jezera, područja Općine Rakovica. Iako je Rakovica najjužnija Općina Karlovačke županije, u turističkom smislu ona je dio Plitvica, dio Like. Direktorica Turističke zajednice mag. oec. Mira Špoljarić već više od 15 godina vodi turizam Plitvičkih dolina, susrela se s brojnim problemima, a veliki dio njih i rješila. Destinacija se u posljednjih godinu dana sve više probija i u digitalnom smislu i Plitvičke doline kod Rakovice sve više postaju zamijećene kao dodatan sadržaj koji nije zasićen masovnošću gostiju prema sadržajima kao što je to na Plitvicama. Pogledajte što nam je o Rakovici i turizmu rekla direktorica Turističke zajednice Mira Špoljarić.

Sezona se bliži kraju, kako ste ispred Turističke zajednice općine Rakovica zadovoljni ovogodišnjom turističkom sezonom?

Tijekom 2016. godine  u periodu 01.01. – 30.09. na području općine Rakovica kroz sustav  e visitor djelovalo je 217 obveznika  tj. 223 objekta s ukupno 4 050 ležaja. Registrirano je  144 735 dolaska odnosno 243 854 noćenja (u  istom razdoblju prošle godine zabilježeno je 237 630 noćenja ).Najveći broj noćenja ostvaren je u kampovima 128 740 ili 52,79 % ukupnog broja, slijedi obiteljski smještaj s 83 919 noćenja ili 34,41 %, smještaj registriran kroz sustav obrta ukupno 16 951 noćenje ili 6,95 % te hoteli s 14 244 noćenja ili  5,84 ukupnog broja. Tijekom 2016. registrirana su 24 objekta u obiteljskom smještaju s ukupno novih 120 ležaja. Predsezona bilježi manji broj gostiju ali se u glavnoj tražio krevet više, sada su se već svi malo odmorili i gledaju što i kako za slijedeću godinu, grade se novi kapaciteti , ulaže u poboljšanje postojećih,  tako da možemo reći, zadovoljni smo.

U smislu rezultata, koji je mjesec bio najposjećeniji i je li to privatni smještaj ili hotelski?

Analizirajući podatke s prošlom godinom imat ćemo 2-3 % više, naši planovi su bili oko 10%. Istina, mi smo i s ovim zadovoljni, ali opet se pokazalo da je turizam industrija koja se mijenja iz godine u godinu i tko to ne prati polako pada. Kamp Korana, naš najveći kamp zabilježio je oko 10 000 ili 10% manje noćenja, dok je drugi kamp Turist koji je jako puno uložio u infrastrukturu i promociju zabilježio 7 261 ili 20% više noćenja. Restorani, pansioni, vile imaju u prosjeku isti broj gostiju, a obiteljski smještaj s 24 nova objekta registrirana u 2016. godini bilježe također rast u noćenjima od  15%. Zanimljivi su i podaci o popunjenosti, kod hotela je to čak 95%, veći objekti – restorani, pansioni u prosjeku oko 65 % kao i kampovi, opet iskače kamp Turist s prosječnom godišnjom popunjenosti u 2016. od 77 %, dok je kod obiteljskog smještaja  raspon od 20 – 67%, u prosjeku 29 dana godišnje zauzeti su smještajni kapaciteti na području općine Rakovica.

Najveći  broj gostiju je iz Njemačke  17%, slijedi Italija 11 %, Francuska 9 %, Nizozemska 8 %, zatim Poljska, Belgija, Mađarska Češka, Austria  s udjelom ispod 5 %. Hrvata ima vrlo malo, 1,55 % od ukupnog broja. Zanimljiv je podatak da kod nas u noćenjima ima mali broj Koreanaca i Kineza (ispod 2%) a razlog je u činjenici da se najveći broj noćenja ostvaruje u autokampovima, a Koreanci preferiraju hotelski smještaj. Srpanj i kolovoz su mjeseci s najvećim brojem noćenja  65 000 odnosno 87 000 , slijedi uvijek dobar rujan s  34 000, pa lipanj s 30 000 i svibanj s 18 000.

Privatni smještaj je u Vašoj Općini vrlo velikih kapaciteta i razvijenosti?

Da, na oko 850 kućanstava u općini imamo 204 registrirana za usluge smještaja u domaćinstvu. Nažalost nemamo seoskog, poljoprivrednog domaćinstva a razloga je više; područje smo koje je u ratu potpuno uništeno i s obnovom se krenulo samo kod smještajnih objekata. Brži i lakši povrat ulaganja bio je u sobama, tako da je izostao taj vid razvoja. Ove godine moglo se dosta u medijima čuti o obiteljskom smještaju i da je on na prekretnici. Mogu reći da je tako i kod nas, velik je broj pružatelja usluga a broj gostiju koji traže taj vid smještaja ne prati tako velik skok ponude pa je došlo do toga da je teško popuniti smještaj osobito u pred i postsezoni. Možemo reći i da turisti imaju sve više novca (a obiteljski smještaj je u pravilu jeftiniji od ostalog, op.a.) te traže kvalitetu, što znači da oni objekti  koji osim sobe  nude prehranu, prijevoz, iznajmljivanje bicikala i sl. su bolje popunjeni od objekata s 2-3 sobe ili  jednim apartmanom, vlasnici nisu informatički pismeni ili ne govore niti jedan jezik. Obiteljski smještaj ozbiljno prelazi iz “zimmer frei” u male obiteljske pansione i tu im treba pomoći kao što je npr. najava Ministarstva turizma o povoljnim kreditima za prekategorizaciju smještajnih kapaciteta za višu zvjezdicu.

Moramo spomenuti i rad na crno koji je u ovoj djelatnosti uvijek zastupljen, neprijavljivanje gostiju, stalne promjene propisa u kojima se teško snaći. Npr. u obiteljski smještaj polako ulaze obveze kao i da ste obrtnik; razni certifikati, naknade, obveza PDV-a, a nigdje ih se ne navodi kao djelatnost koja ima pravo na povoljnije kredite, potpore ili slično.

Često se može čuti  kako je kod nas, u općini Rakovica,  sve teško, od toga da se u sitnicu gledaju uvjeti kada se kategorizira smještaj, kontrole su česte i stroge, za jedna dan kašnjenja uplate boravišne pristojbe plati se kazna, prvi smo na udaru kada se donese neki novi propis, ali s druge strane postali smo kvalitetni i prepoznatljivi i svima je drago kada čuju pohvale na račun i smještaja, ponude i organizacije.

Moram navesti i ovu činjenicu, sve se ovo razvilo zahvaljujući  trudu i radu ljudi kojima je općina Rakovica dom, ostaju samo domaći ljudi i ono što su zaradili ostaje tu.  Nažalost, polako nas zahvaća „apartmanizacija“. Dolaze investitori izvana i oni ovaj kraj ne doživljavaju s ljubavlju nego samo kao profit, tu su samo za vrijeme sezone, žele da im je sve dostupno i odmah.

Kakva je kvaliteta smještaja na području Općine? Imate li problema s preizgradnjom turističkog smještaja kao destinacija bliska Plitvičkim jezerima?

Da, i kod nas je to sve veći problem i krajnje je vrijeme da pametno planiramo svoj prostor. Potrebno je znati da tu gradnju, kako kod nas tako i u Općini Plitvička Jezera, ne prati javna infrastruktura tj. nemamo adekvatnu vodovodnu mrežu , odvodnja ne postoji, električna i telefonska mreža je slaba…

Ovaj prostor mora imati kontrolirani razvoj i bojim se da ako to propustimo, zadovoljavajući potrebe kapitala da ćemo imati velike probleme u budućnosti, da naša djeca neće imati želju ovdje živjeti i raditi. Prošle godine smo u studenom s našim članovima (bilo nas je 80) bili na studijskom putovanju u Italiji – Provansa (svake godine na kraju turističke sezone idemo na neku od destinacija u Hrvatskoj ili Europi i gledamo kako oni rade), u hotelu nam je bio domaćin sam, vlasnik od šezdesetak godina i on je bio zadužen za sve. Nema mlade osobe, što želim reći – mladi su u Americi, a posao odrađuju osobe koje su taj objekt stvorile i kada oni više ne budu mogli prodat će ga nekoj korporaciji i tu više nema “duše”.

Vaš brend “Plitvičke doline” sve je glasniji, kako ste zadovoljni njegovim odjekom sadržaja u javnosti i među turistima?

Ja sam jedna  od zagovornika promjene sustava turističkih zajednica na način da se iste formiraju prema destinaciji a ne prema granicama lokalnih samouprava. Kod nas je to očit primjer, destinacija Plitvička jezera u stvarnosti nije samo uže područje Plitvičkih jezera nego i sav prostor okolo, tzv. “plitvički prsten”, a svako od tih podprostora treba razvijati svoje proizvode, graditi svoj identitet i tako biti partner koji će pridonijeti, obogatiti ukupnu ponudu destinacije a ne biti uteg – kako se to danas  participira u stvarnosti.

Naše Plitvičke doline su projekt strateškog promišljanja i turističkog razvoja općine, temelj su tri tematizirane rute usklađene s ciljem da se ponuda u Rakovici koncipira tako da posjetitelji ovdje imaju razloga boraviti tri dana pod sloganom – „Po jedna ruta za svaki dan!“.

U praksi tako već djeluje Ruta špilje (glavna atrakcija Baraćeve špilje, biciklističke i poučne staze, interpretacijske ploče)  i Ruta vode (kula Stari grad  Drežnik, šetnica kanjonom Korane, mlinica), a treća Ruta šume je pred nama da je formiramo. Vjerujem da ćemo polako radeći na ovom konceptu postići svoj cilj – sve novoosmišljene proizvode rakovičke općine marketinški povezati s najjačim turističkim magnetom ovog kraja, povezati i ujediniti obje destinacije te time povećati i proširiti ponudu.

Ove godine implementiran je sustav e-Visitor, Turističke zajednice imale su ključnu ulogu u provedbi. Jesu li Vaši iznajmljivači prihvatili sustav i koji su bili najčešći problemi?

Smatram da dosta radimo sa svojim obveznicima, tako da ni  po ovom pitanju nisu ostali sami. Na početku  godine smo imali radionice gdje smo ih upoznali sa sustavom, učili smo zajedno, naše djelatnice u TIC-u su svakodnevno provjeravale podatke i upozoravale na greške, za naše starije iznajmljivače i dalje radimo prijave, vodimo brigu o uplatama boravišne pristojbe te slobodno možemo reći da smo sustavom prezadovoljni i mi u turističkoj zajednici i iznajmljivači.

Ovog ljeta imali ste nekoliko zapaženijih događanja na području Rakovice. Recite nam nekoliko riječi o tome.

Želja nam je da kroz ponudu domaćih proizvoda (sir, med, proizvodi od lavande, rakija,..) , nastupe kulturnih društava, lokalnih grupa,  našim gostima pružimo lijepu sliku o Rakovici. To nisu velika događanja, velike manifestacije, to su bile aktivnosti  orijentirane na goste koji su se  trenutno  nalazili u općini te ih kroz taj vid ponude upoznati s destinacijom.

Do velike prepoznatljive manifestacije još nismo došli, možda bi to mogao biti Stari grad Drežnik.

Vitezovi Starog grada Drežnika posebno su bili zanimljivi publici? Kakvi su planovi za sljedeću godinu?

Svakako nastaviti s manifestacijom, vezati  ćemo vrijeme događanja oko blagdana Svetog Ante koji je zaštitnik mjesta, proširiti aktivnosti sudjelovanjem domaćih OPG-ova i ponuditi radionice za djecu.

Baraćeve špilje također bilježe dobre rezultate, je li to najpoznatiji brend Plitvičkih dolina?

Nadam se da jest. Baraćeve špilje se lijepo razvijaju i primjer su kako lokalitet treba poslovati, samo im treba dati potporu, vjetar u leđa za dalje. Od nas to imaju.

 

Koji su novi sadržaji u Plitvičkim dolinama ove sezone? I pripremaju li se neki novi za sljedeću?

Veseli nas što su se ove godine pojavili i novi sadržaji u našoj destinaciji. Istina, pri kraju sezone ali zato će biti spremni u 2017. godini. Uz jahačke klubove, iznajmljivanje bicikala, vožnju quadom, rafting i kajaking dobili smo Adrenalin park Plitvice na lokaciji Gajina pećina. U Selištu Drežničkom nude slobodno penjanje, absajlanje, zipline, te  Ranch dolinu jelena na imanju u Drežnik Gradu. To je izletište s farmom životinja od kojih se ističu jeleni obični i jeleni lopatari. Naglasila bih i našu skromnu potporu ovim projektima, naravno financijsku kroz Javni poziv za kandidiranje projekata razvoja i unapređenja turizma  koji smo imali raspisan sredinom godine.

Društvene mreže ove godine mnogo pričaju o Rakovici, sve je to projekt Turističke zajednice općine Rakovica? Kako ste zadovoljni digitalnom i medijskom prisutnošću Vašeg sadržaja?

Naš je problem, kao i mnogih drugih turističkih zajednica da smo premali, organizacijski i financijski, za sve ono što bi smo trebali i željeli raditi. Tako je i s ovom zadaćom koja je u današnje vrijeme neophodna. Zahvaljujući natječaju HTZ – Udruženo oglašavanje kojim za ovaj vid promocije možemo povući 80 % uloženih sredstava krenuli smo s nule. Naša PR agencija kaže da nam dobro ide. Brend “Plitvičke doline” dobio je svoju digitalnu prisutnost na društvenim mrežama. Facebook stranica Plitvičke doline-Rakovica u samo četiri mjeseca došla je s 500 na 3500 fanova, što je sedam puta više nego prije. Aktivni smo i pričamo našu priču gotovo svakog dana. Osim toga tu je i Instagram profil plitvice_rakovica kojim dijelimo lijepe fotografije i imamo nešto više od 500 pratitelja a krenuli smo s 0. Pozivamo sve koji još to nisu učinili, da nas lajkaju i prate.

Što se medija tiče, prošlih mjeseci također putem naše PR agencije počeli smo ih obavještavati o aktivnostima i zanimljivostima koju predvodi Turistička zajednica, i moramo priznati da su reakcije novinara sve bolje. Mediji nisu informirani da se u našem kraju uopće nešto zbiva jer su svi fokusirani na Plitvice, a sada su počeli primjećivati i da je Rakovica aktivna i ima zanimljivih priča. To svjedočimo većim brojem članaka koji su o nama napisani u raznim medijima prošlih mjeseci.

Zaključno, recite nam nešto o infrastrukturi Općine Rakovica? U medijima se piše o nestašici vode, interneta?

Izvan naše destinacije nas ljudi gledaju kao mjesto gdje je sve lako i gdje se dobro živi. Kad pitate naše mještane reći će vam da to i nije baš tako, ali da bi se nešto postiglo mora se i potruditi za to. Imamo velikih problema s vodom i odvodnjom. Također je riječ i o lošem Internetu na koji se gosti često žale. Međutim, zašto se to nije riješilo u dvadeset godina na ovako bitnoj turističkoj destinaciji, to je jedna posebna priča. Vjerujemo da će biti bolje i da će se ti problemi polako rješavati.

 

 

---

Izvor: Sponzorirano