Događanja

Hrvatska pismenost u srednjem vijeku

Hrvatska pisana kultura jedan je od važnijih dijelova ukupne hrvatske kulture. Ona obuhvaća djela koja su različita po načinu pisanog izražavanja: natpise na kamenim spomenicima, grafite na graditeljskim objektima, rukopisna djela, tiskane knjige, elektronske knjige.


Među djelima pisane kulture mogu se uočiti djela različita po pripadnosti  književnim vrstama, odnosno vrstama drugih stručnih područja, kao što su: pjesme, pripovijetke, romani, drame, odnosno  misali, brevijari, evanđelistari, molitvenici, rječnici, gramatike, enciklopedije, leksikoni, priručnici, zbornici,  statuti …

U ovoj se monografiji opisuju djela pisane kulture koja pripadaju različitim načinima pisanog izražavanja, književnim i stručnim vrstama te stručnim područjima, kao što su: književnost, jezikoslovlje, teologija, povijest, pravo, ekonomija, politika.

Srednji vijek

Već u ranom razdoblju hrvatske povijesti zabilježena su na kamenim spomenicima i pergameni imena hrvatskih vladara: Trpimira, Mutimira, Branimira i drugih knezova. U Čedadskom evanđelistaru (Cividale del Friuli, Italija, V./VI. st.) zabilježena su u IX. st. imena hodočasnika – hrvatskih knezova i njihove pratnje: Bribina, Terpimer, Petrus, Dragovid, Presila te imena kneza Branimira i njegove žene Marijoze. Na dvoru kneza Trpimira boravio je i prognanik – benediktinac Gottschalk i o tome dao važno svjedočanstvo (Svjedočanstvo opata Gottschalka o Trpimirovoj vojni, IX. st). Važan natpis s prekrasno uklesanim slovima iz Muća Gornjeg, datiran je i spominje kneza Branimira i godinu 888. U drugom natpisu s imenom kneza Branimira (Šopota kod Benkovca, IX. st.) zapisano je i ime njegova naroda: »Branimero comes dux Cruatorum cogitavit

Tako je  pismom određen kulturološki položaj onovremene Hrvatske: politički i crkveno-upravno ona pripada zapadanom – rimskom kršćanstvu, koje je označeno latinskim jezikom u bogoslužju i latinskim pismom u upravi i crkvenim poslovima. Pored toga na prostorima koje naseljuju Hrvati proširilo se slavensko bogoslužje te duhovna i kulturna baština Svete braće, Ćirila i Metoda, a to je naslijeđe proželo, u ranom razdoblju hrvatske povijesti, velik dio Hrvatske glagoljičkim pismom i slavenskim bogoslužjem. Uz to hrvatska kultura prima plodne poticaje i tekstove i od Istočne crkve, a oznaka toga je ćiriličko pismo.

Latinskim pismom (latinicom) u ranom razdoblju hrvatske pisane kulture, osim kneževskih i kraljevskih isprava te papinskih pisama, zapisana su imena hrvatskih knezova na oltarnim pregradama (septumima) i nadvratnicima. Iz toga je ranog razdoblja i jedinstveni spomenik pripadnosti Hrvata kršćanstvu – Višeslavova krstionica (VIII./IX. st.). Neke oltarne ploče imale su  glagoljički natpis, kao Bašćanska ploča (XI./XII. st.), kamena darovnica kralja Zvonimira iz Jurandvora, koja nije samo dragi kamen hrvatskoga jezika, nego i ugaoni kamen hrvatske književnosti u kojem je prvi put zapisano ime hrvatskoga kralja Zvonimira hrvatskim jezikom.

Pročitajte cijeli članak na croatica.hr

 

Foto: pointers-krk

likaclub icon Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.


Oznake
Pročitajte još
Close
Back to top button
Close