Dokumentarac : što se sprema na domaćoj sceni

Gubitak začetka hrvatskog profesionalnog filma, fenomen sjećanja i bilježenja povijesti ujetovan nacionalnošću, problemi vršnjačkog nasilja prema djeci druge nacionalnosti te ljubav jača od obiteljskog nasilja, neke su od tema dokumentaraca za koje su na zadnjem natječaju HAVC-a domaći autori dobili novac za realizaciju. Donosimo pregled domaćih dokumentaraca koji su u produkciji.

Roniocima na dah, Karli i Goranu, produljenje daha znači održavanje na tronu najboljih na svijetu, a piscu Peri Kvesiću, kojemu se zbog bolesti dah progresivno skraćuje, mogućnost njegova produljenja značila bi život.

Karla i Goran svoju će priču o dahu ispričati u dugometražnom filmu”Apnea: moj život bez zraka” u produkciji Restarta. Film prati vanjske i unutarnje faktore na njihovom putu za postizanjem osobnog vrhunca i istražuje ozbiljne fizičke zapreke koje je na tom putu potrebno savladati. No tu su i životne zapreke poput konfliktu između majčinstva i sportskih uspjeha, dječje traume i obaranja rekorda. U čemu pronalaze motivaciju za rad, u čemu traže identitet i što pobjeđuju u sebi, pokušat će odgovoriti redateljica Bojana Burnać, koja se i sam okušala u apnei.

 

“Dum spiro, spero” – latinska je izreka čiji bi približan prijevod bio: dok dišem – nadam se, a istoimeni kratkometražni dokumentarac u produkciji Factuma priča o tome. Pisac Pero Kvesić iskreno, bez trunke patetike ili samosažaljevanja, govori o svom odnosu s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti, potankostima življenja i suočavanju s neminovnošću i blizinom kraja, stvarima koje jest i koje bi želio napraviti, obitelji, kućnim ljubimcima, umjetnosti… Iščekujući mirno svoju smrt, Pero Kvesić iskričavo nam govori o životu.

U dokumentarnom filmu radnog naziva “Pomutnje u nama”, filmska ekipa prati sve korake, napretke i nedaće pri postavljanju nezavisnog kazališnog projekta ‘Pomutnje’ premijerno izvedenog u New Yorku. Film snimaju studenti završnih godina Akademije dramske umjetnosti, a protagonisti su njihovi kolege studenti kojima je kazališna predstava ‘Pomutnje’ također prvi profesionalni angažman. Mlada filmska ekipa, predvođena redateljicom Lanom Kosovac, zauzima svojevrsni voajerski pristup kako bi gledateljima pokazala sve ono iza, skriveno, čemu gledatelji predstave i filma inače nemaju pristup.

 

Produciran od Eurokaza, “Pomutnje u nama” će pokazati sve ono što im redatelj predstave, producenti i glumci žele sakriti. Protagonisti su dvostruko izloženi, s jedne strane kroz same pripreme i probe za predstavu, a s druge strane, putem kamera koje će zabilježiti sva njihova preispitivanja, posrtanja kao i zahtjeve prema produkciji predstave. S obzirom da i filmska ekipa prolazi kroz mnoge zapreke i odbijanja, oni konačno okreću kameru prema sebi kako bi pokazali kako zapravo izgleda snimanje dokumentarnog filma. Mogu li jedna predstava i jedno snimanje filma njihovim protagonistima i autorima promijeniti živote? Ili barem malo na njih utjecati?

‘Otok je svijet u malom. Tu postoje svi profili ljudi i sve situacije’, riječi su vlasnice jednog pansiona na otoku Unije. Ono komično u tim životnim situacijama, u kojima dolaze do izražaja ljudske sitne slabosti i vrline, pokušat će pronaći redateljica Vlatka Vorkapić u kratkometražnom dokumentarcu “Vodonosac”. Prateći putovanja vodonosca tijekom godine dana, tijekom četiri godišnja doba, ovaj film je ujedno i studija karaktera ne samo četveročlane posade, već i ljudi na otocima koji ovise o dolasku vodonosca. Domaći i gosti, iznajmljivači soba, vlasnici vikendica, turisti, starosjedioci, obrazovani i manje obrazovani, mladi, stari… Producent filma je Fade In.
U produkciji Fade Ina nastaje i dugometražni dokumentarni film “Španovica / Novo selo revisited” redatelja Jadrana Bobana koji istražuje fenomen sjećanja i bilježenja povijesti. Turbulentna i dvoznačna povijest ‘ukletog’ sela s dva imena smještenog pored Pakraca ishodište je raznih interpretacija, međusobno potpuno različitih. Selo je čak dva puta bilo potpuno raseljeno i spaljeno. Suprotstavljene strane oba etniciteta (Srba i Hrvata) o tome šute. Ovo je područje rasadnik mržnje i sukoba i sjećanja su podložna interpretaciji ovisno o etničkoj pripadnosti. Postoje različite definicije kulture sjećanja. Kultura sjećanja nastaje kad se kao relevantna prihvaćaju različita sjećanja i interpretacije događaja iz prošlosti, naročito sjećanja Drugih, manjinskih, marginaliziranih i izbačenih iz službenog ili dominantnog, u ovom slučaju nacionalnog memorijskog diskursa. Upravo na taj fenomen ukazuje ovaj film.

 

---

Foto i tekst: Tportal