Svemu unatoč

Blagoslov svetoga Benedikta

Plamenko

Ponekad naš život izgleda poput jurećeg vlaka. Udoban i siguran, brz i točan, koristan i svrsishodan. I tako uljuljani u svoj svijet promatramo svijet oko nas, čvrstog uporišta i nepokolebljivih stavova, baš poput moćnoga vlaka. I onda se dogodi trenutak koji ne očekujemo i kojem se najmanje nadamo, kojeg nikako ne želimo i nastojimo ga izbjeći pod svaku cijenu. Jureći vlak izleti s tračnica našega života i odvede nas u nemir i strah.

Ostajemo sami na pustopoljini i razvalini, ostavljeni, očajni poput najvećeg crnila, zaogrnuti strahom i samoćom.

„Bio je muž časna života, milošću i imenom Benedikt – Blagoslovljen“. Ovim je riječima započeo govor o svetom Benediktu, zaštitniku i duhovnom ocu Europe čiji blagdan sutra (11. srpnja) slavimo, papa Grgur Veliki. Benedikt je rođen oko 480. u Nursiji, Umbrija. Iako je poslan na studije u Rim, Benedikt bježi od mudrosti ovoga svijeta i želi posve omiljeti Bogu. U jednoj špilji započinje život u pokori i askezi, bori se s demonima i sa samim sobom, moli se i žrtvuje. Bog, kojemu je uzvjerovao, s njim ima drukčije planove. Postavlja ga začetnikom redovničkog života. Unatoč svim poteškoćama, Benedikt je ustrajan i uvjeren kako se u svakodnevnom životu u zajednici može naći konačni cilj svake ljudske čežnje i traženja. Za njega je poniznost majka svih krjeposti i sinonim monaškog života, put potpunog predanja po kojem krjepost postaje radost.

Benediktinci, čije je pravilo „Moli i radi“ posve jednostavno i duboko, oblikuju kulturu i šire pismenost. Osnivaju opatije po cijelom kontinentu, pa i u Hrvatskoj, i udaraju Europi neizbrisivi kršćanski pečat.
Ljudi poput svetoga Benedikta, stvarni uzori neprolaznih vrijednosti, naši su svjetionici i smjerokazi, osigurani pružni prijelazi i Andrijini križevi na našem uzbudljivom putovanju koje zovemo život. Njihovim zagovorom svaki jureći vlak naših traganja pronalazi mirnu postaju i s njima na vrijeme stižemo kamo smo krenuli. U ovom ludom svijetu ljudi poput svetoga Benedikta postaju donositelji mira i tjeraju svaki nemir i strah. Pokazuju nam kako tek uvidjevši svoju malenost možemo činiti velike stvari.
Europo, neka ti je blagoslovljen dan tvojega nebeskog zaštitnika kojemu vapimo: „Sveti Benedikte, koji si životvornom riječju svoga Pravila i neumornom revnošću svojih učenika preobrazio Europu u blagoslovljenu zemlju kršćanske vjere i jedinstva; koji si odgojio ljude i narode za djela ljubavi i blagodat mira; koji si otkrio ljepotu i dostojanstvo ljudskog napretka nadahnutog evanđeljem, vrati se Europi i svijetu svjetlom svojih ideala. Vrati današnjim pokoljenjima smisao za Krista i poslušnost njegovim riječima. Budi nam i danas blizu svojim nebeskim zagovorom da europski narodi nađu i sačuvaju putove reda, pravednosti i bratskog zajedništva“.


Foto: Pixabay

<script>

<script>

Komentari


X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u