Arheološki vremeplov: Priča o blagu iz Ličkog Ribnika

Tena Brnad

Prije 2000 godina jedan stanovnik manjeg naselja pored rijeke Like sve svoje bogatstvo položio je u metalnu posudu. Pod okriljem noći zakopao je posudu u zemlju nedaleko od naselja i nikada se više nije vratio po nju.


Posuda s blagom je slučajno otkrivena tek 1930. godine. U posudi se nalazio nakit od srebrnog lima i 375 srebrnih kovanica – denara. Denar je najpoznatija rimska novčana jedinica, kovana za plaću mnogobrojnim rimskim vojnicima. Na nekim područjima rimske vlasti naziv “denar” očuvao se i u kasnijim vremenima. Pogađate li kako je balkanski „dinar“ dobio ime?

Rimski novac počeo se pojavljivati u Lici veoma rano. Novac je stizao u Liku trgovačkim putevima iz obalnih gradova. Pješačke staze preko Velebita spajale su Liku i priobalje, a jedno putovanje preko Velebita trajalo je pola dana hoda.

Tko je bio vlasnik novca iz Ličkog Ribnika? U vrijeme zakapanja blaga većina ličkih Japoda i dalje se bavila starim načinom trgovanja – trampom. Prema tome, junak ove priče najvjerojatnije je bio pripadnik bogatijeg društvenog sloja, trgovac ili vojnik. Zašto je ovaj imućni čovjek odlučio zakopati sve svoje dragocjenosti u blizini svoga doma?

U prošlosti ljudi su zakapali dragocjene predmete iz tri razloga. Prvi razlog je vjerske prirode. Poput mnogih starih naroda, Japodi su darivali svoje bogove životinjskim žrtvama i dragocjenim predmetima. Drugi razlog je povezan s nesigurnim vremenima. Blago se često skrivalo u strahu od pljačke za vrijeme ratne opasnosti. Isto tako, i u mirnim vremenima strah od provalnika mogao je nagnati neke pojedince da svoju ušteđevinu zakopaju na tajno mjesto.

Odgovor na ovu zagonetku povezan je s razlogom broj – dva. Sjećate li se bitke za Metul 35. g. pr. Kr. i osvajanja Like? Ni nakon nekoliko desetljeća rimske vlasti, u Lici nije bilo mira. Japodi su se pokušavali osloboditi rimske uprave, prevelikih poreza, nasilnih vojačenja… Sve je kulminiralo Velikim ilirskim ustankom 6. – 9. godine. Blago iz Ličkog Ribnika zakopano je otprilike u to vrijeme i možemo biti sigurni da je skriveno prije prolaska rimske vojske za vrijeme velikog ustanka.

Nikada nećemo doznati zašto se čovjek koji je zakopao blago nije vratio po svoj novac. Je li poginuo u borbi s Rimljanima? Ili se vegetacija izmijenila pa više nije mogao pronaći točno mjesto gdje je zakopao posudu? Neovisno o tome, blago iz Ličkog Ribnika mnogo toga nam je otkrilo o trgovačkim vezama Like i Primorja, učvršćivanju rimske vlasti u Lici, prvim danima rimskog Carstva… Prije 2000 godina vrijedilo je kao srebro od kojeg je načinjeno, a danas je – neprocjenjivo!


Izvori:

Klemenc, Josip, Ostava u Ličkom Ribniku. Zusammenfassung: Der Schatzfund von Lički Ribnik, VHAD, NS, 16/1936, 2-4, str. 83-125.

Dubolnić Glavan, Martina; Glavaš, Vedrana, Prilog poznavanju najstarijeg opticaja novca na prostoru južnog Velebita, Prilozi instituta za arheologiju u Zagrebu28, 2012, 95-122.

Foto: vcoins.com

 

Komentari

X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u