Arheološki vremeplov: Ogrlica iz Kompolja: Priča o sinu boga sunca

Faetont je bio sin boga sunca Helija. Kad je navršio 14 godina, zamolio je oca da samo jedan dan upravlja zlatnim sunčevim kolima. Iako nevoljko, Helije mu je to dopustio. Neiskusni Faetont jurio je nebom i ubrzo izgubio kontrolu nad vatrenim kolima. Čas je pržio zvijezde, čas žario zemlju. Šume su gorjele, rijeke presušile, a Afrika je postala pustinja. Da spasi život na zemlji od vatre, Zeus je kola ošinuo munjom. Faetont je preletio preko neba i strmoglavio se u rijeku Eridan. Faetontove tri sestre Helijade i najbolji prijatelj Kikso dugo su ga oplakivali. Bogovi su se sažalili nad njima. Helijade su pretvorili  u topole, a njihove suze u jantar. Kikso je pretvoren u labuda koji prekrasno pjeva. Faetont i Kikso preneseni su na nebo gdje su postali zviježđa Kočijaš i Labud…

Ovim antičkim mitom starim 3000 godina, želimo vam dobrodošlicu u još jedan Arheološki vremeplov! Današnje putovanje vodi nas u Kompolje pored Otočca. Iako iz Kompolja potječe mnogo vrijednih nalaza iz vremena Japoda, danas ćemo vam pokazati samo jedan predmet, najdragocjeniji od svih – jantarnu ogrlicu pronađenu u groba japodske princeze. No, prije nego što vam pokažemo ogrlicu, reći ćemo vam nešto o podrijetlu i značenju jantara u životu Japoda.

Znate li kako nastaje jantar? Jantar je fosilna smola drveća koje je živjelo prije milijun godina. Najviše jantara potječe sa obale Baltičkog mora. Kroz vrijeme more je deralo obalu i oslobađalo jantar iz zemlje. Jantar je plutao na vodi, a ljudi su ga hvatali mrežama i trgovačkim karavanama (tzv. Jantarnim putem) prevozili na jug.

Japodi su vjerovali da se u žuto-narančastim zrnima jantara nalaze svjetlost i toplina njihovog božanstva sunca. Zatim, vjerovali su da jantar svog vlasnika štiti od zla, uroka i bolesti. Zbog svega toga jantar je bio skupocjeni materijal. U vrijeme Japoda skulptura od jantara vrijedila je više od jednog zdravog roba! Složeniji nakit od jantara mogli su si priuštiti samo najviši pripadnici društva – poput naše princeze iz Kompolja. Sada ćemo vam pokazati slavnu ogrlicu iz Kompolja:

Ogrlica se sastoji od dva niza nepravilnih jantarnih zrna. Najvredniji dio ogrlice je pet izrezbarenih privjesaka koji ogrlici daju posebno značenje. Pogledajmo prvo tri izrezbarena privjeska iz gornjeg niza ogrlice. Urezane oči, usta, nos, kosa, profil… možemo se složiti da vidimo tri ženske glave:

Pogledajmo sada dva izrezbarena privjeska iz donjeg niza ogrlice. Lijevi privjesak prikazuje ljudski lik u naboranom ogrtaču, kratke kovrčave kose. Glava mu je neobično nakrivljena, kao da je…slomljenog vrata? Posljednji, desni privjesak, nalikuje na neku pticu, možda labuda.

Znači, imamo tri žene, osobu slomljenog vrata i labuda. Podsjeća li vas to na nešto? Sjetite se mita o Faetontu s početka današnjeg putovanja! Jesu li tri ženske glave Helijade, sestre čije se suze pretvaraju u jantar? Je li figurica slomljenog vrata nesretni Faetont, koji se pogođen Zeusovom munjom survao u rijeku? A figurica labuda vjerni Kikso, najbolji Faetontov prijatelj?

Privjesci na ogrlici iz Kompolja pričaju priču o Faetontovom padu. Pitate li se sada, zašto baš priču o nepromišljenom i oholom mladiću koji se strmoglavio u smrt? Faetont predstavlja ljudsku težnje za nedostižnim. Iako je tragično skončao, Faetont je učinio veliko djelo i bogovi su ga zato nagradili – postavljanjem na nebo među zvijezde. Priča o Faetontu na ogrlici iz Kompolja govori nam o sve vremenskoj ljudskoj svijesti o smrtnosti. Naši preci Japodi nadali su se da će ih figurice iz mita o Faetontu štititi i pomoći im da, baš poput Faetonta i Kiksa, nađu put u nebo – do zvijezda!

---

 

Naslovna slika: Wikimedia Commons.

Crtež i fotografije ogrlice: Bakarić, Lidija, 2008, Kompolje grob 47 – nova interpretacija, VAMZ, 3.s., XLI 37–60 (sl. 3-7, sl. 12)