Arheološki vremeplov: Kako je Prozor dobio ime?

Tena Brnad

U zelenoj Gackoj dolini, nekoliko kilometara od Otočca, nalazi se selo neobičnog imena – Prozor. Na putovanjima Vremeplovom već smo nekoliko puta posjetili Prozor, no nikada vam nismo ispričali kako je Prozor dobio ime. O kakvom se „prozoru“ ovdje radi?

Ime Prozora vjerojatno je nastalo u 16. stoljeću. Bila su to teška ratna vremena. Turci su osvojili veći dio Like i Krbavu, ali ne i Gacku. Na rubu Gackog polja zaustavila ih je Otočka kapetanija. Gacku su branili vojnici kapetanije koji su naselili stare plemićke dvore Frankopana -Otočac, Brlog, Brinje i Prozor. Gacka je postala prva linija obrane i granica dva svijeta.

Najisturenija utvrda u Gackom polju bila je utvrda Prozor. Tada se na brežuljku iznad današnjeg sela Prozora nalazila srednjovjekovna utvrda s visokom kulom, koju ćemo danas posjetiti.

Nalazimo se na vrhu okrugle kule. Odavde puca pogled na sve strane! Na prostranu zelenu dolinu, vijugavu  rijeku, ptice koje kruže iznad stare ceste, tamna brda u daljini. Nismo sami. Na vrhu kamene kule stražari jedan mladi vojnik i gleda u daljinu.

Na Prozoru ovih dana boravi mala skupina od 6 vojnika. Njihov zadatak je pratiti kretanje turskih četa i dojaviti opasnost kapetanu u Otočcu. Turci neprestano upadaju u Gacku, no Gačani ih uvijek dočekaju spremni. S vidikovca na Prozoru ništa im ne može promaknuti! Riječ prozor nekad je značila vidikovac, pa eto i odgovora na pitanje s početka teksta.

O čemu razmišlja vojnik na kuli? Na Prozoru dani sporo prolaze. Danas su ga ostavili samog. Njegovi suborci otišli su u izvidnicu i potragu za hranom. Već tjedan dana nisu pojeli pošten obrok.  Na Prozoru jedino svježe vode nikada ne nedostaje. Unutar utvrde nalazi se stari bunar s olovnim cijevima. Pričali su mu da je bunar sagradio neki stari narod koji je tu živio prije puno stoljeća. Ponekad vrijeme krati razmišljajući o njima…

Kula je čvrsta, ali zapadni zidovi počeli su se urušavati. Novca za popravak nema, ali to nije jedini problem. Plaća kasni nekoliko mjeseci. Ljudi su postali nemirni i prijete kapetanu da će otići. Prošli tjedan su dvojica dezertirala. Nikada na Prozoru nije bilo više od šest vojnika. Premalo ih je, ali vojnika nedostaje i na drugim utvrdama.

Njegovi preci bili su poljoprivrednici, ali teško mu je zamisliti život prije Turaka. Ovaj rat već predugo traje. Sav život u Lici je stao. Turci su uništili i zemlju i narod, mnogo je obitelji iz Like iselilo… U slobodnoj Gackoj ostalo je nešto više stanovništva. Većinom  žive u utvrdama, s vojnicima i njihovim obiteljima. U vječnom strahu od turskih upada rijetko se usuđuju napustiti zidine utvrda.

Na zapadu nas zasljepljuje sunce na zalazu. Još jedan dan na Prozoru se bliži kraju. Naš vojnik željno iščekuje povratak suboraca. Večeras će mirno spavati, ali Turci su nepredvidljivi i tko zna što donosi novi dan …

Na vrhu Prozora danas se mogu vidjeti ostatci stare utvrde. Zahvaljujući Prozoru i ostalim utvrdama kapetanije, Turci nikada nisu uspjeli osvojiti Gacku! Ovi burni događaji odrazili su se i na govor Ličana. U srednjem vijeku stanovnici  Like, Gacke i Krbave govorili su čakavskim narječjem. No zbog velikog iseljavanja stanovništva, čakavsko narječje očuvalo se samo u Gackoj, u kojoj je ostalo najviše autohtonog stanovništva.


Foto: Wikimedia Commons

Izvori: Milan Kruhek, 1990, Utvrde Senjske kapetanije u 16. stoljeću, Senjski zbornik 17, str. 93-112 / Krešimir Regan, 2010, Mile Magdić i Narodne novine 1899–1918. Prinos bibliografiji o plemićkim gradovima i kaštelima Like, Vinodola, Podvelebitskog primorja i Korduna, Studia lexicographica, god. 4, br. 1 (6), str. 91–113

 

Komentari

facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u