ANDREA ZLATAR VIOLIĆ : ‘Kulturni proizvod ne smije biti prepušten tržištu’

Iva Biondić

Andrea Zlatar Violić

Gostujući u srijedu u radioemisiji ‘A sada Vlada’, ministrica kulture Andrea Zlatar Violić rekla je da sam pojam kulture i Ministarstvo kulture služe upravo tome da kulturni proizvodi ne bi bili prepušteni tržištu te da to nikako ne smije biti slučaj s knjigom i nakladnicima, a kao rješenje temeljnog hrvatskog problema istaknula je odvajanje nakladničkog posla od knjižarskog.

Ministarstvo kulture, zvuči nevjerojatno, više sredstava izdvaja za potporu knjizi nego za potporu kazališnim produkcijama. Preko 33 milijuna ide za otkup knjiga, bilo direktno preko Ministarstva, bilo knjižnicama za daljnji otkup, a to za ministricu Zlatar Violić nije mala svota.

Iz EU komisije stigli su prigovori da se jačinom otkupa demotivira kupce, ali i knjižare da se osamostale, jer su izdavači zadovoljeni u pokriću svojih elementarnih troškova.

Uspostavile su se stipendije za pisce, uspostavili su se nagradni bonusi za najbolje knjige u prošloj godini, a odnedavno je uspostavljen i fond za posuđivanje knjiga. Pri kraju su razgovori s Ministarstvom financija i HBOR-om o liniji kredita za izdavače.

“Ako smo u ovom slučaju pomogli statusu autora i dijelom izdavača, sada je na redu knjižarski dio”, kaže Zlatar Violić.

Smatra da knjižare ne bi trebale biti vezane uz jednoga izdavača, i navodi primjer većine europskih zemalja koje onemogućuju da izdavači imaju istovremeno i knjižarsku djelatnost. Granica tu mora postojati, a kao dobar model za rješenje problema navodi projekt digitalizacije kina pa bi trebalo s gradovima razgovarati o smanjenju najma ili o seriji sufinanciranih prostora.

Postavljanje Senke Bulić na mjesto ravnateljice Splitskog ljeta Zlatar Violić ne smatra personalnim problemom, već pitanjem treba li jedna osoba nužno biti intendant i ravnatelj. Te su se funkcije od donošenja pravilnika devedesetih godina u tri-četiri navrata razdvajale, a Zlatar Violić procjenjuje da bi još jedna umjetnička osoba ili ekipa povisila razinu Splitskoga ljeta.

“Moja je procjena ta da, s obzirom na budućnost razvoja splitske kulture, Splitsko ljeto kao nacionalni festival treba imati još dvoje ljudi koji će dati nacionalnu razinu prije svega, a onda i međunarodnu, jer je splitski HNK zasad prvenstveno orijentiran na svoj grad i na svoju bližu okolicu”, objašnjava Zlatar Violić.

Što se tiče medijske strategije, Andrea Zlatar Violić rekla je da se ta strategija otpočetka pokazala vrlo zahtjevnim zadatkom, jer se 25 godina nitko sustavno nije bavio medijima. Ministrica smatra da je analitički dio strategije odlično napravljen, premda je ‘evidentno da je status novinara i novinarstva kao struke posljednjih par godina iznimno ugrožen’.

Posebno je ukazala na ugroženost malih lokalnih radio i TV postaja koje propadaju ili su u teškoćama, a nerijetko i smanjuju opseg programa isključivo otpuštanjem zaposlenih.

Unatoč problemima s kojima su se suočili, medijska strategija, isticana kao jedan od glavnih projekata ove Vlade, bit će dovršena do ožujka ili travnja.

Naglasila je i da je gotova “Strategija za poticanje čitanja” na kojoj je radilo dvadesetak stručnjaka. Projekt je napravljen do 2017. i jednim će se dijelom financirati iz EU fondova, a za njega je, istaknula je, rezervirano oko 70 milijuna kuna.

Do travnja će, napomenula je, biti dovršeni radovi na Muzeju Apoksiomena u Malom Lošinju, no kip u njega neće useliti prije zime, jer će prije toga biti izložen u British Museumu i Los Angelesu. Radovi idu i u drugim muzejima, a prvi koji će biti otvoren manje je popularan, ali za našu publiku, naročito mlađu, jako važan Ornitološki muzej ptičje baštine u Metkoviću.


 

Foto: Jutarnji list
Tekst: Tportal

<script>

<script>

Komentari


X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u