9. rujna 1493. – strahoviti poraz hrvatske vojske na Krbavskom polju

Na današnji dan, 9. rujna 1493., podno stare utvrde Udbine na jugoistočnom dijelu Krbavskog polja, dogodila se jedna od najvećih bitaka s Turcima u hrvatskoj povijesti.

Krajem ljeta 1493. godine Jakub-paša vraćao se s pljačkaškog pohoda iz Štajerske. Noseći bogati ratni plijen planirao je preko Like prijeći u Bosnu. Nakon neuspjelih pregovora o slobodnom prolasku, hrvatski ban Derenčin okupio je veliku vojsku i dočekao ga 9. rujna. 1493. na Krbavskom polju.

Vojska bana Derenčina brojila je oko 10 tisuća ljudi, a banu su se pridružili mnogi istaknuti plemići tog vremena. Jakub-pašina vojska bila je nešto manja, ali se sastojala od iskusnih i dobro naoružanih lakih konjanika „akindžija“.

Bitka je započela oko 6 sati ujutro. Turci su krenuli u siloviti napad, a pod kopitima njihovih konja podigla se velika prašina. Jak vjetar nosio je prašinu prema hrvatskoj vojsci koja nije mogla jasno vidjeti svoje neprijatelje. Nitko nije primijetio da jedan dio turske vojske nedostaje.

Jakub paša smislio je lukavi plan i nakon prvog napada naredio je povlačenje svoje vojske. Hrvatski plemići, sigurni u pobjedu, pojurili su niz polje za Turcima. Turci su ih namamili do šume pored rijeke Krbave, gdje se skrivalo 300 turskih konjanika koji su duboko u noći potajno prešli rijeku i hrvatski ratnici našli su se u zasjedi, okruženi Turcima sa svih strana.

U hrvatskim redovima nastala je panika i pomutnja. Turski konjanici bili su brži i okretniji od hrvatskih. Dobro naoružani i iskusni Turci brzo su svladali loše naoružane seljake nenavikle na borbu. Oni koji nisu posječeni turskim sabljama i pregaženi kopitima konja, prilikom bijega utopili su se u Krbavi.

Taj dan Hrvatska je izgubila 10 000 vojnika. Pokošeni poput žita, ležali su danima na polju prepušteni divljim životinjama. Turci su sa leševa sjekli noseve kako bi za svaki dobili dukat od sultana. Ban Derenčin je zarobljen, a Jakub-paša pobjedonosno se vratio u Bosnu.

Konačnom ishodu bitke presudila je loša taktika bana Derenčina jer, iako su ga Frankopani nagovarali da se bori u planini, ban je odabrao borbu na Krbavskom polju. Vjerovao je da se samo kukavice kriju u drveću i kamenju, a pravi vitez bori na otvorenom polju. Podcijenio je snagu Turaka i previše se pouzdao u brojčanu nadmoć svoje vojske.

Posljedice Krbavske bitke

Nakon Krbavske bitke Hrvatsku su zadesila dva teška stoljeća borbe s Turcima, a oslabljeno hrvatsko plemstvo više nije bilo sposobno samostalno se oduprijeti Turcima, bez pomoći ugarskog ili nekog drugog stranog vladara. Porazom u Krbavskoj bitci došlo je do promjene strukture stanovništva na ovim prostorima. Dok se stanovništvo  počelo masovno iseljavati u sigurnije krajeve, Liku su naselili stanovnici iz unutrašnjosti Turskog carstva.

Krbavska bitka je na neki način bila i uvod u Mohačku bitku, u kojoj je poginuo kralj Ludovik II. Jagelović, te ulazak Hrvatske u sastav Habsburške monarhije, čime je određena budućnost hrvatskog naroda dugi niz stoljeća.

 

 

---

Foto: Vladimir Prica (PRICA-online.art)