5 mitova o slanini

Kad se nedavno proširila vijest da su mesne prerađevine povezane s rakom, mnogi su stavili slaninu na listu “za odstrel”, no to nije nužno

Mnogi kad pomisle na zimu pomisle na kobasice i slaninu. Možete je jesti samu s kruhom, pečenu s jajima ili koristiti kao nezaobilazan dodatak mnogim jelima (što bi bila carbonara bez nje).

No obožavanje slanine često prati mnoštvo dezinformacija. Kako bismo vam pomogli da odvojite činjenice od laži, donosimo vam per najvećih mitova o ovom ukusnom mesu:

1. Slanina je ukusna

Iskreno rečeno, danas je. Ali nemojte misliti da je nemoguće okusiti užasnu slaninu. To je kao da kažete da ne postoji loš seks ili loša pizza.

Povijesno gledajući, bilo je puno više loše, nego dobre slanine. I to zato što je ona nekoć služila kao hrana za preživljavanje.

Iako se danas ubijamo prejedanjem, do prije nekoliko stotina godina puno je veća prijetnja bila smrt od gladi, budući da su ljudi živjeli od žitarica i mučili su se kako bi se domogli masti i bjelančevina.

U mnogim dijelovima svijeta svinjetina je bila najjeftinije meso koje se doma pripremalo u različitim, ne pretjerano higijenskim uvjetima. Dakle, mala je šansa da je slanina bila delikatesa kakvom je smatramo danas.

2. Slanina je isključivo meso s trbuha

Iako bi ovo dimljeno i usoljeno meso trebalo dolaziti s bočnih strana svinjskog želuca, ono često dolazi i s buti.

Premda bi se trebala soliti, a zatim dimiti više od mjesec dana, u SAD-u su 1910. godine počeli koristiti nove tehnike pomoću kojih bi meso bilo gotovo i spremno za tržište (što je rezultiralo bržim povratom novaca) unutar nekoliko dana.

Doduše, mi možemo tvrditi da to ni nije prava slanina.

3. Slanina se jede za doručak

Ovo pravilo je posebno uvriježeno u SAD-u, gdje slanina s jajima predstavlja tipičan doručak. No čak je i ondje slanina izašla izvan okvira doručka i dnas se koristi pri pripremi hamburgera, deserta, pa čak i votke.

Kod nas nema pravila u koje doba dana je zastupljenija na stolu, te nikad nije ni bila dio klasičnog doručka kao u Americi, gdje je to postala 1960-ih godina, kad su je prvi put počele konzumirati – u većoj mejri – bogate nego siromašne obitelji, dok je danas jednako zastupljena među svim društvenim slojevima, piše Washington Post.

4. Slanina koja nije suha ne sadrži nitrat

Otkad se suše i dime mesni proizvodi, raspravlja se o štetnosti nitrata koji se pritom koristi. Ovakva prerada mesa je najčešće uključivala korištenje soli i dima, no s vremenom je uveden kalijev nitrat.

Kad dođe u kontakt s bakterijama, nitrat se razdvaja na nitrite koji dodaju određeni okus i ružičastu boju mesu, ali isto tako ubijaju patogene koji uzrokuju botulizam.

Nezgodno je to što konzumacijom nitrata povećavate rizik od razvoja srčanih bolesti, te je to razlog zašto se mnogi godinama klone dimljenog mesa, pa su neki proizvođači počeli nuditi i meso bez nitrata i nitrita.

Jedini problem je što ovi proizvodi obično sadrže puder od celera, koji prirodno sadrži nitrate, pa na kraju nemate ništa zdraviju slaninu od one jeftinije.

5. Konzumiranje slanine je jednako štetno kao pušenje

Nitriti su zaista razlog za brigu, jer se u tijelu mogu pretvoriti u spoj povezan s rakom crijeva, što je ujedno i razlog zašto je Svjetska zdravstvena organizacija mesne prerađevine stavila na popis kancerogenih namirnica.

No WHO je pušenje, azbest i prerađeno meso stavio u istu kategoriju jer je sve povezano s rakom, iako ne nosi svo troje jednaku razinu rizika.

Naime, pušenje povećava relativan rizik od raka pluća za 2.500 posto, dok konzumacuija dva komadića slanine dnevno povećava rizik od pojave raka debelog crijeva za 18 posto.

---

 

Tekst: express.hr